Hamdija Pozderac
Bosanskohercegovački političar / From Wikipedia, the free encyclopedia
Hamdija Pozderac je bio bosanskohercegovački političar, predsjednik predsjedništva SR Bosne i Hercegovine i predsjednik ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu. Imao je tri brata (Hakija, Sakib i Ismet), te četiri sestre (Bekira, Fatima, Sadeta i Zuhra). Još za vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.
Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena. |
Hamdija Pozderac | |
---|---|
Predsjednik SR Bosne i Hercegovine | |
Vrijeme na vlasti 30. juli 1971 – maj 1974. | |
Prethodnik | Džemal Bijedić |
Nasljednik | Rato Dugonjić |
Rođenje | 15. januar 1924 Cazin, Kraljevina SHS |
Smrt | 6. april 1988(1988-04-06) (64 godine) Sarajevo, SFR Jugoslavija |
Nacionalnost | Jugoslaven |
Politička stranka | Savez komunista Jugoslavije |
Vjera | Islam |
Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971-74. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971-78. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, dao je ostavku zbog umiješanosti u Aferu Agrokomerc i da se povuče iz političkog života Jugoslavije.
Bio je visokoobrazovan, a završio je Visoku partijsku školu u Moskvi, te Filozofski fakultet u Univerziteta u Beogradu 1959. godine. Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opštu sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu.