Zasićena mast
From Wikipedia, the free encyclopedia
Zasićena mast je tip masti u kojoj lanci masnih kiselina imaju sve jednostruke veze. Masnoća poznata kao glicerid je napravljena od dva tipa manjih molekula: kratke glicerolske kičme i masnih kiselina od kojih svaka sadrži dugačak linearni ili razgranati lanac ugljikovih (C) atoma. Duž lanca, neki atomi ugljika su povezani jednostrukim vezama (–C–C–), a drugi su povezani dvostrukom vezom (–C=C–).[1] Dvostruka veza duž ugljičnog lanca može reagirati s parom atoma vodika, kako bi se promijenila u jednostruku –C–C– vezu, pri čemu je svaki H atom sada vezan za jedan od dva C atoma. Gliceridne masti bez ikakvih dvostrukih veza ugljičnog lanca nazivaju se zasićeni jer su "zasićene" vodikovim atomima, a nemaju dvostruke veze dostupne za reakciju sa više vodika.
Većina životinjskih masti je zasićena. Masti biljaka i riba su općenito nezasićene.[1] Razne namirnice sadrže različite proporcije zasićenih i nezasićenih masti. Mnoge prerađene namirnice poput pržene hrane u hidrogenizovanom ulju i kobasica imaju visok sadržaj zasićenih masti. Neki kupljeni pekarski proizvodi su također, posebno oni koji sadrže djelimično hidrogenizirana ulja.[2][3][4] Ostali primjeri hrane koja sadrži visok udio zasićenih masti i holesterol u ishrani uključuju proizvode životinjske masti kao što su mast ili šmalc, masno meso i mliječni proizvodi, napravljeni od cjelovitih ili smanjenih masnih mlijeka kao jogurt, sladoled, sir i maslac.[5] Certain vegetable products have high saturated fat content, such as coconut oil and palm kernel oil.[6]
Smjernice koje su objavile mnoge medicinske organizacije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, zagovarale su smanjenje unosa zasićenih masti kako bi se promoviralo zdravlje i smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti.