Pješčani sprudovi Azovskog mora
popis na Wikimediji / From Wikipedia, the free encyclopedia
Pješčani sprudovi Azovskog mora su prevlake (uski pojasevi kopna) u Azovskom moru koji mogu biti dugi čak 112 km (Arabat Spit, najduža prevlaka na svijetu), 45 km (Fedotova prevlaka), 31 km (Ačuevska prevlaka), 30 km (Obitična prevlaka) i 23 km (Berdjanska prevlaka). Njihova ukupna duljina prelazi 300 km što je veće od širine mora (oko 180 km).[1]
Većina sprudova nastala je kao rezultat taloženja pijeska, mulja i školjaka riječnim tokovima u zaljeve Azovskog mora. Stoga se mnogi sprudovi protežu prema jugu u more i nastavak su (desnih) riječnih obala (vidi tablicu i kartu). Čuška i Tuzlanska prevlaka nalaze se unutar Kerčkih vrata; prvi sprud nastaje otjecanjem vode iz Azovskog u Crno more i stoga je također okrenut prema jugu, dok je drugi okrenut prema sjeveru. Dana 11. studenog 2007., u blizini ovih sprudova je došlo do velikog izlijevanja nafte.[2][3]
Većina sprudova ima trokutastu osnovu i brojne lagune na zapadnoj strani. Krajevi nekih sprudova su prošireni i povijeni prema zapadu. Njihov oblik brzo se mijenja s vremenom. Na primjer, Arabatska prevlaka (najveća i najstabilnija prevlaka na Azovskom moru) nastala je tek oko 1100.-1200. godine,[4] a neke sprudove su djelomično ili u cijelosti odnijele vodene struje.[5] Mnoge sprudove ptice selice (uglavnom patke, guske, labudovi, močvarice, veliki vranci i galebovi, vidi npr. ovu i ovu sliku) koriste za odmor pa su stoga neki proglašeni nacionalnim rezervatima prirode . Primjeri su Beglitska,[6] Bilosarajska,[7] Krivska[7] i Berdjanska prevlaka. Osim ptičjih kolonija, Bilosarajska i Berdjanska prevlska također imaju po više od 200 vrsta vegetacije.[8][9][10] Berdjanska prevlaka je značajna po tome što ima jedan od najstarijih svjetionika na Azovskom moru (1izgrađen 1878.).[11] Prevlaka Petrušino je povijesno važna po tome što je 1697. godine Petar I. izgradio veliku tvrđavu na njenom početku.[12] U srpnju 1711. tamo je zaustavljena turska desantna operacija.[13]