Sarsi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Sarsi /Sarcee, Sarsee; isto i tsotli'na (earth people) ili tsuu t'ina (many people)/ su Athapaskan pleme koji su sa Sekanima i Tsattine (Dabrovima) nekada činili jedan narod, i od kojih su se odvojili. Prvi Europljani nalaze ih u području gornjeg toka Saskatchewana i Athabaske pa prema Rocky Mountainsu. Jenness (1938) smatra da su u smjeru Saskatchewana sa sjevera Sarsi potisnuti krajem 17. stoljeća. Prvi ih spominje Matthew Cocking (Matthew Cocking) 1772-1773, a bolje su upoznati tek podizanjem trgovačke utvrde Cumberland House, jer počinju dolaziti u kontakt s trgovcima. –U ranom 19. stoljeću jahaći Indijanci koji su se dokopali vatrenog oružje postaju prijetnja. Zbog čestih napada Cree Indijanaca prisiljeni su potražiti zaštitu kod moćnih ratnika Blackfoot. Iz jezika ovog plemena i došao je za njih naziv Sarsi (od s arsi, not good). Postojalo je još niz naziva za njih. Petitot (1891) ih naziva Castors /dabrovi/ des Prairies, Mauvais Monde des Pieds-Noirs, a spominje i naziv Tsô-Ottinč, u značenju people among the beavers. Ostali nazivi su: Tco'ko, ili Tsu'qos, Kutenai ime, koje 1892. bilježi Chamberlain; Sussekoon, Siksika ime koje je zabilježio Henry. Crow su ih zvali Isashbahátse, ili bad robes. Tu su još nazivi Ciriés i Circee (Franklin), i Ussinnewudj Eninnewug, stone mountain men što im ga dadoše Ottawe, a bilježi Tanner (1830).
Sarsije uništavaju epidemije boginja 1836. i 1870, kao i šarlaha 1856. Godine 1877., zajedno sa Siksikama i Assiniboinima iz Alberte, potpisuju ugovor po kojemu prepuštaju svoja lovačka područja Dominionu (Kanadi), a oni 1880 odlaze na rezervat kod Calgaryja