Viška bitka 1866.
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pomorska bitka kod Visa zbila se 20. srpnja 1866. godine u Jadranskom moru, u blizini otoka Visa (u Viškom kanalu). U njoj su se sukobile mornarice Austrijskog Carstva i Kraljevine Italije.
Viška bitka | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Austrijsko-pruski rat | |||||||
Poznata slika Antona Romaka koja prikazuje admirala Tegethoffa u bici kod Visa 1866. | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Kraljevina Italija |
Austrijsko Carstvo | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Carlo di Persano | Wilhelm von Tegetthoff | ||||||
Postrojbe | |||||||
12 oklopnjača 10 krstarica 4 torpedna čamca (oko 68.000 tona) |
7 oklopnjača 1 parni bojni brod 6 krstarica 12 torpednih čamaca (oko 24.000 tona) | ||||||
Gubitci | |||||||
2 oklopnjače potopljene 612 mrtvih 36 ranjenih |
38 mrtvih (od toga 32 Hrvata) 50 ranjenih |
Bitka je završila pobjedom austrijske mornarice, a bila je dijelom austro-pruskog rata. U tom ratnom sukobu Kraljevina Italija bila je saveznica Pruske. Talijanski interes je bio zauzimanje bivših mletačkih posjeda na istočnojadranskoj obali koji su mirom u Campo Formiju 1797. godine pripali Habsburškoj Monarhiji.
Ovo je bila prva velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Također, to je i prva bitka u svjetskoj povijesti u kojoj su se dvije oklopljene flote sukobile na otvorenom moru.[1] Jednako tako, bila je jedna od zadnjih, ako ne i zadnja bitka, koja je koristila probijanje broda kljunom kao ratnu taktiku, tehniku koja se koristila još u doba Ilira, u ranom starom vijeku.
Flote su se sastojale od kombinacije neoklopljenih jedrenjaka s parnim motorom (linijski brodovi) i oklopnjača, koje su također bile mješovitog pogona. Talijanska flota od 12 oklopnjača i 17 neoklopljenih brodova je bila brojnija od austrijske, koju je činilo 7 oklopnjača i 11 neoklopljenih brodova. Austrijske snage su također značajno bile malobrojnije u puškama (276 prema 121) i ukupnoj kovinskoj tonaži (53.236 t prema 23.538 t). U bitci je sudjelovao i talijanski oklopni brod Affondatore.
Austrijsku flotu predvodio je Wilhelm von Tegetthoff, dok je zapovjednik talijanske flote bio grof Carlo di Persano.
Budući da su na austrijskoj strani sudjelovali brojni hrvatski mornari (od 7.871 mornara bilo je oko 5.000 Hrvata), važna posljedica austrijske pobjede pod Visom bilo je odbacivanje naklonosti prema Italiji i buđenje hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji.[nedostaje izvor]