Zemljopis Indije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Zemljopis Indije ekstremno je raznolik s krajolikom koji se proteže od snijegom pokrivenih planinskih lanaca do pustinja, nizina, brežuljaka i visoravni. Klima se kreće od ekvatorijalne na krajnjem jugu do klime tundre na himalajskim visinama. Indija obuhvaća većinu Indijskog potkontinenta i ima obalu dugu preko 7.000 km od koje većina leži na poluotoku koji je isturen u Indijski ocean. Indija graniči na zapadu s Arapskim morem, a na istoku s Bengalskim zaljevom.
Zemljopis Indije | |
---|---|
Kontinent | Azija |
Regija | Južna Azija |
Koordinate | 20°00′N, 77°00′E |
Površina | 3,287.590 km² (7. po veličini) |
- kopno | 90,44% |
- voda | 9,56% |
Obalna crta | 7.516 km |
Granice | Ukupne kopnene granice 14.103 km Bangladeš 4.053 km Butan 605 km Burma (Mianmar) 1.463 km Kina (NRK) 3.380 km Nepal 1.690 km Pakistan 2.912 km |
Najviša točka | Kangchenjunga (8.598 m) |
Najniža točka | Kuttanad (−2,2 m) |
Najduža rijeka | Ganges-Brahmaputra |
Najveće jezero | Jezero Chilka |
Plodna indogangeska nizina zauzima većinu sjeverne, srednje i istočne Indije, dok visoravan Dekan zauzima većinu južne Indije. Na zapadu zemlje nalazi se pustinja Thar, koja se sastoji od mješovite stjenovite i pješčane pustinje, dok indijske istočne i sjeveroistočne granice čini visoki himalajski lanac. Najviša točka u Indiji je sporna zbog teritorijalnog spora s Pakistanom. Prema indijskoj tvrdnji najviša je točka (smještena u spornom teritoriju Kašmira) K2 na visini od 8.611 m. Najviša točka na neospornom indijskom teritoriju je Kangchenjunga na 8.598 m.
Indija graniči s Pakistanom, Narodnom Republikom Kinom, Bangladešom, Mianmarom, Nepalom, Butanom i Afganistanom. Šri Lanka i Maldivi su otočne države južno od Indije. Zemlja je podijeljena na 28 država, šest federalnih administrativnih saveznih teritorija i Teritorij nacionalnog glavnog grada. Političke podjele općenito slijede lingvističke i etničke granice umjesto geografskih prijelaza.