Znanstveno prstenovanje ptica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Znanstveno prstenovanje ptica metoda je istraživanja koja se temelji na individualnom obilježavanju divljih ptica. Sve ptice se nakon postupka prstenovanja odmah neozlijeđene puštaju na slobodu na mjestu gdje su ulovljene. Svako opažanje tako prstenovane ptice (koje se naziva "nalaz"), bilo preko njezina opažanja iz daljine, ponovnog lovljenja i puštanja bilo pronalaženjem mrtve ptice, govori o njezinu životu, posebno o putovima njezina kretanja.
Brižljivim evidentiranjem mjesta na kojima su prstenovane ptice viđene ili ulovljene omogućuje nam se da odredimo njihove selidbene putove te područja gniježđenja i zimovanja. Iako je prstenovanje ptica, koje je davne 1889. u Danskoj započeo H. D. Mortensen, organizirano prvenstveno s namjerom praćenja njihova kretanja i selidbenih putova, danas raspolažemo mnogo većom količinom podataka. Iz nalaza tako dobivamo podatke o smrtnosti i životnom vijeku, spolu, vremenu mitarenja, biometrijske podatke, podatke o staništima u kojima se ptice zadržavaju - parametre na temelju kojih se mogu razlikovati pojedine populacije, prepoznati uzroci promjena u veličinama populacija, planirati zaštita ptica i dr.
Zanimljivo je da su lastavice od prve godine prstenovanja u Hrvatskoj do danas najviše prstenovana vrsta ptica. Dok ih je 1910. prstenovano samo deset, danas ih u Hrvatskoj prstenujemo godišnje i nekoliko tisuća, tako da je od 1910. godine do danas prstenovima Zavoda za ornitologiju prstenovano gotovo 80.000 lastavica.