januar - Osmanlije završile telegrafsku liniju od Carigrada do Faoa na Persijskom zalivu, gde je spojena sa nedavno postavljenim Indo-evropskim telegrafom do Karačija u Britanskoj Indiji (prva telegrafska veza Britanije i Indije)[2].
26. 1. (14. 1. po j.k.) - Na Cetinju je krštena kneginja Ljubica-Zorka, kumovao je knez Mihailo Obrenović, posredovanjem državnog savetnika Đorđa Milosavljevića.[3]
26. 1. - Rumunski knez Alexandru Ioan Cuza smenio premijera Kogălniceanua zbog nesuglasica oko primene agrarne reforme i drugih pitanja.
27. 1. (15. 1. po j.k.) - Član 76 u srpskom Zakonu o činovnicima promenjen tako da vladi daje pravo proizvoljnog otpuštanja činovnika - u narednim decenijama biće korišćen i protiv političkih protivnika (važiće i u vreme Kraljevine SHS).
27. 1. - Špansko-južnoamerički rat: ugovor Vivanco–Pareja o saradnji Španije i Perua (peruanski predsednik će u novembru biti zbačen zbog ovoga).
31. 1. - Predstavnički dom SAD usvaja Trinaesti amandman na Ustav SAD kojim je zabranjeno ropstvo i nevoljno služenje, osim kao kazna za zločin (ratifikovan u decembru).
31. 1. - Robert E. Lee unapređen u vrhovnog generala Armije KAD.
Februar/Veljača
februar, početkom - Gen. William Tecumseh Sherman kreće na pohod kroz obe Karoline.
26. 2. (14. 2. po j.k.) - Kneginja Julija priredila u Beogradu zabavu sa lutrijom u korist gradnje opštinske bolnice (otvorena 1868).[5][6]
Mart/Ožujak
3. 3. - Aktom Kongresa, u SAD osnovan Biro izbeglica, oslobođenika i napuštenih zemalja, poznatiji kao Oslobođenički biro (traje do 1872).
3. 3. - Rat Dominikanske restauracije: pošto španski Cortes ne želi više finansirati rat, kraljica Izabela potpisuje poništenje aneksije Dominikanske Republike (poslednji španski vojnici se povukli 15. jula).
mart - Zakon o naseljavanju stranaca u Kneževini Srbiji - olakšice koriste mnogi Srbi iz Bosne tako da vlada obustavlja useljavanje, da se Bosna ne bi raselila[7].
18. 3. - Paragvajski diktator Francisco Solano López objavljuje rat Argentini, sledećeg meseca zauzima grad Corrientes.
19 - 21. 3. - Bitka kod Bentonvilla je pobeda unionističkog generala Shermana u Severnoj Karolini.
25. 3. - Opsada Petersburga u Virdžiniji: posle više od devet meseci opsade, Bitka kod Fort Stedmana je neuspešni pokušaj proboja konfederalnih snaga - Leejev poraz je samo pitanje vremena.
April/Travanj
1. 4. - Bitka kod Five Forksa je značajna unionistička pobeda kod Petersburga.
2. 4. - Treća bitka za Petersburg je odlučujući proboj unionističkog glavnokomandujućeg gen. Granta.
14. 4. - Konfederalni simpatizer John Wilkes Booth smrtno ranjava predsednika SAD Abrahama Lincolna u Fordovom pozorištu; u paralelnom napadu ranjen državni sekretar William H. Seward, bilo planirano i ubistvo potpredsednika Johnsona.
14. 4. - Milivoje Blaznavac ministar vojni u Srbiji, umesto Hippolyte Mondaine-a.
15. 4. - Andrew Johnson postaje novi američki predsjednik nakon Lincolnove smrti.
21. 4. - 3. 5. - Lincolnov pogrebni voz putuje zaobilaznom putanjom od Washingtona do Springfielda; popularizovana Pullmanovaspavaća kola.
26. 4. - Konfederalni general Joseph E. Johnston se predao W. T. Shermanu u Severnoj Karolini.
26. 4. - John Wilkes Booth uhvaćen u stupicu u jednom ambaru, gde je i ubijen.
27. 4. - Parobrod Sultana eksplodirao na Misisipiju kod Memphisa - čak 1800 mrtvih, uglavnom bivših severnjačkih zarobljenika.
11. 6. - Bitka kod Riachuela: brazilska mornarica je potukla paragvajsku flotu na rijeci Paraná, što je prekretnica Paragvajskog rata.
13. 6. - Novi hercegovački biskup, fra Anđeo Kraljević stiže u Mostar.
19. 6. - General Gordon Granger objavio u GalvestonuProklamaciju o emancipaciji robova iz 1863. - danas je to praznik Juneteenth.
21. 6. (9. 6. po j.k.) - Beogradska realka dobila svoj naziv.
21. 6. - Alfred Nobel osnovao fabriku nitroglicerinaAlfred Nobel & Company nedaleko od Hamburga, gde će za dogodine biti razvijen dinamit.
23. 6. - Konfederalni general Stand Watie se predao u Oklahomi.
26. 6. - Car Franjo Josip povukao poverenje kabinetu nadvojvode Rainera odn. ministru unutarnjih poslova von Schmerlingu.
27. 6. (15. 6. po j.k.) - Ruski general Mihail Černjajev protivno naređenjima zauzima Taškent u Kokandskom kanatu.
jun - Knez Mihailo Obrenović tražio razvod od Julije, što ona odbija i odlazi iz Srbije (krajem godine potpisali pogodbu); Knez želi da se oženi rođakom Katarinom Konstantinović, što nailazi na skoro opšte nezadovoljstvo.
lipanj-srpanj - Izbori u Krajini (većina za proaustrijske kandidate) i Hrvatskoj (dvije trećine za koaliciju narodnjaka i unionista)[4].
21. 7. - Wild Bill Hickok ubio Davisa Tutta u Springfieldu, Missouri, u valjda prvom obračunu sa brzim potezanjem.
27. 7. - Konzervativac Richard Belcredi je novi predsedavajući habsburške vlade (do 1867).
30. 7. - Položen kamen-temeljac prve "Bolnice varoši i okruga Beograda" - kasnije Očna klinika, danas Muzej medicine.
30. 7. - Pored Kalifornije potonuo parobrod Brother Jonathan - 225 mrtvih, potonula i velika količina zlata.
jul? - Union Pacific Railroad počinje iz Omahe rad na transkontinentalnoj železnici u pravcu zapada (ove godine je malo urađeno).
Avgust/August/Kolovoz
20. 8. - Potpisana Gasteinska konvencija: pruska kontrola nad Schleswigom, austrijska nad Holsteinom, Pruska otkupila austrijska prava u Lauenburgu - ali napetost između Austrije i Pruske nije umanjena.
29. 8. - U El Salvadoru streljan bivši liberalni predsednik Gerardo Barrios.
24. 9. - Španija objavljuje rat Čileu, jer im nisu želeli prodavati ugalj, iz solidarnosti sa Peruom, niti odati počast španskoj zastavi.
25. 9. - Papska bula Multiplices inter osuđuje masonstvo i druga tajna udruženja.
Oktobar/Listopad
2. 10. - Umirovljen dalmatinski namjesnik Lazar Mamula, protivan ujedinjenju sa Hrvatskom, biće postavljen podmaršal barun Franjo Filipović[4].
4. 10. - Sastanak Napoleona III i Bismarcka u Biarritzu: Francuska će biti neutralna u slučaju prusko-austrijskog konflikta, u zamenu za kompenzaciju na Rajni.
4. 10. - Otvoren Bečki tramvaj, u početku sa konjskom vučom.
18. 12. - Proglašeno da je 6. decembra ratifikovan Trinaesti amandman na Ustav SAD kojim je zabranjeno ropstvo; oslobođeno preostalih 45.000 robova u Kentuckyju i Delawareu.
23. 12. - Francuska, Belgija, Švajcarska i Italija potpisuju ugovor za osnivanje Latinske monetarne unije od 1866. - standardizovani i slobodno razmenjivi srebrni i zlatni novac (Austrougarska se delimično pridružila 1870. a Srbija 1873.).
24. 12. - Na američkom jugu osnovan Ku Klux Klan, ciljevi su otpor Rekonstrukciji, zastrašivanje karpetbagera (severnjaka na Jugu) i skalavaga (južnjačkih pristalica Rekonstrukcije) i maltretiranje oslobođenika.
Johann Josef Loschmidt procenio Loschmidtovu konstantu, broj čestica idealnog gasa u datoj zapremini.
Danski pastor Rasmus Malling-Hansen izmislio pisaću kuglu, preteću pisaće mašine.
"Lokomotivski" zakon u Velikoj Britaniji ograničava brzinu vozila van grada na 4 milje (6,4 km) na sat, ispred vozila se mora kretati čovek sa crvenom zastavom (relaksirano 1896).