Alfa-čestica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Alfa cestica je čestica koja se sastoji od dva protona i dva neutrona. Od jezgre helija se razlikuje samo svojom velikom brzinom gibanja. Najčešća kinetička energija alfa-čestice je 5 MeV, odnosno brzina 15 000 km/s. Označava se He2+ ili 24He2+. Ukupan spin alfa-čestice je nula, pa je ona bozon.
Prirodno nastaje alfa raspadom radioaktivnih atomskih jezgri. Kinetička energija (brzina gibanja) alfa-čestice ovisi o atomskoj jezgri iz koje je emitirana pa je, na primjer, doseg alfa-čestice emitirane iz bizmuta-283, u zraku pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi, 4,7 cm, a iz polonija-218 je 8,5 cm.[1] Struja alfa-čestica (alfa-zračenje) vrlo brzo gubi kinetičku energiju zbog jakog ionizirajućeg djelovanja i ne prodire duboko u tvar (zaustavlja ju običan list papira).
Masa alfa čestice je 6,644656 × 10-27 kg, što odgovara anihilacijskoj energiji od 3,72738 GeV. Alfa-čestice se šire brzinom od oko 1/20 brzine svjetlosti, što je dovoljno sporo da mogu relativno dugo međudjelovati s materijom. Zato imaju jako ionizirajuće djelovanje. Zbog svoje će se veličine brzo sudariti s nekim od atoma i izgubiti energiju, pa im je doseg mali (nekoliko cm), a zaustavlja ih već koža ili komad papira. No, ako se unesu u tijelo hranom ili udisanjem, mogu biti opasne zbog svog jakog ionizirajućeg djelovanja. [2]