Aristarh
From Wikipedia, the free encyclopedia
Aristarh (grčki: , latinski: ; 310. pne. - oko 230. pne.), grčki astronom i matematičar, rođen na ostrvu Samos. Bio je prvi čovek koji je izričito argumentovao heliocentrički model Sunčevog sistema, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce, a ne Zemlju.
- Ovo je članak o astronomu i matematičaru, za ostale pogledajte Aristarh (razvrstavanje)
U ovome je bio pod uticajem pitagorejca Filolaja iz Krotona, ali je, nasuprot njemu, "centralnu vatru" poistovetio sa Suncem, osim što je ostale planete ispravno poređao u odnosu na Sunce. Međutim, njegove astronomske ideje su odbačene u korist geocentričkih teorija Aristotela i Ptolomeja, dok ih skoro 1800 godina kasnije nije uspešno oživeo Nikola Kopernik i razradili i proširili Johanes Kepler i Isak Njutn.
Na temelju opažanja i geometrijskoga razmatranja, procijenio je relativne udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te omjere njihovih promjera: Sunce je 18 do 20 puta udaljenije od Zemlje nego Mjesec (stvarni omjer je oko 390), promjer Sunca 6,3 do 7,2 puta je veći od promjera Zemlje (stvarni omjer je oko 109), a promjer Mjeseca je 0,32 do 0,40 promjera Zemlje (stvarni omjer je oko 0,27).[1]
Sačuvano je njegovo djelo O veličini i udaljenosti Sunca i Mjeseca. Mesečev krater Aristarh je nazvan u njegovu čast.