Dinastija Zapadna Ganga
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dinastija Zapadna Ganga (kannada: ) je naziv za dinastiju vladara koja je vladala područje m današnje indijske države Karnataka od oko 350. do oko 1000. Za njih se koristi izraz Zapadni Gange kako bi ih se razlikovalo od Istočnih Ganga koje su kasnijih vijekova vladali današnjom Orissom. Vjeruje se kako je dinastija Zapadnih Ganga započela vladavinu kada je niz domaćih klanova proglasio i uspostavio nezavisnost koristeći slabljenje dotadašnjih sizerena, odnosno carstva Pallava u Južnoj Indiji, događaj koji se ponekad pripisuje osvajkanjima Samudra Gupte. Nezavisnost Zapadnih Ganga je trajala od oko 350. do 550. godine, s time da su ispočetka vladali iz Kolara da bi kasnije svoju prijestolnicu premjestili u Talakad na obalama rijeke Kaveri u današnjem distriktu Mysore.
|
Nakon što su svoje carstvo uspostavili Čalukje iz Badamija, Gange su ih prihvatili kao svoje sizerene te se borili protiv Pallava iz Kanchija. Nakon što su Čalukje oko 753.zamijenili Raštrakute iz Manyakhete te tako postale hegemoni Deccana, Zapadni Gange su se skoro jedan vijek borili za nezavisnost prije nego što ih konačno priznali za sizerene te se za njihov račun borili protiv dinastije Čola iz Tanjavura. Krajem 10. vijeka je slabljenje Raštrakuta označilo uspon Zapadnih Čalukja, a dinastija Čola je obnovila svoju moć južno od Kaverija. Oko godine 1000. Čole su zauzele teritoriju Zapadnih Ganga.
Iako je u teritorijalnom smislu bila mala država, Zapadna Ganga je imala značajnu ulogu u razvoju kulture i književnosti na području današnje južne Karnatake. Kraljevi Zapadne Gange su bili tolerantni prema drugim religijama, iako su favorizirali džainizam te izgradili spomenike kao što su Shravanabelagola i Kambadahalli. Također su podržavali stvaranje literature na kannada jeziku i sanskritu. Godine 978. je Chavundaraya napisao Chavundaraya Purana, jedan od najvažnijih proznih tekstova kannada jezika.