Arheološka nalazišta na Glasincu
From Wikipedia, the free encyclopedia
Arheološka nalazišta na Glasincu su na području opština Sokolac, Rogatica, Pale, Pale-Prača, Bosna i Hercegovina. Iz praistorijskog vremena, još iz vremena neolita, ali prvenstveno iz doba Ilira i plemena Autarijati, je veliki broj gradina i na hiljade tumula. Po velikom broja nalaza sa ovih nalazišta, najizrazitija grupa bronzanog i željeznog doba, koja se rasprostirala u istočnoj Bosni i Hercegovini, jugozapadnoj Srbiji i sjevernim dijelovima Crne Gore, nazvana je Glasinačka kultura.[1]Nosioci glasinačke kulture su pripadnici ilirskog plemena Autarijati. [2]
Površina Glasinca je 22 km2, na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Okružen je četinarskim šumama i vrhovima Romanije, Bogovićke planine, Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja.