Hrom
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hrom ili krom (Cr, latinski chromium) je metal. Elektronska konfiguracija njegovog atoma određuje njegovu pripadnost VIB grupi. Poseduje 13 izotopa čije se atomske mase nalaze između 45-57. Izotopi 50, 52, 53 i 54 su postojani.
More information Opšti podaci, Osobine atoma ...
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol,atomski broj | Hrom, Cr, 24 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pripadnost skupu | prelaznih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | VIB, 5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 7140 kg/m3, 8,5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Boja | srebrnoplava | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 51,9961 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomski radijus | 140 (166) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kovalentni radijus | 127 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radijus | bd | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguracija | [Ar]3d54s1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 13, 1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
oksidacioni brojevi | 6, 3, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | jako kiseli | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | regularna prostorno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 2130 K (1857 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 2945 K (2672 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 7,23×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 344,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 16,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | 990 Pa (2130 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | 5940 m/s (293,15 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,66 (Pauling) 1,56 (Alred) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | 450 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 7,74×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 93,7 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
I energija jonizacije | 652,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
II energija jonizacije | 1590,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
III energija jonizacije | 2987 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IV energija jonizacije | 4743 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
V energija jonizacije | 6702 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
VI energija jonizacije | 8744,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona |
Close
Otkriven je 1797. godine od strane N.L. Vauqellina (Louis Nicolas Vauquelin).