Neutralna država
From Wikipedia, the free encyclopedia
Neutralna država je, prema međunarodnom pravu, suverena država koja u vrijeme rata formalno zauzima neutralni stav prema svim zaraćenim stranama; država koja ne sudjeluje u borbama ne mora nužno biti i neutralna. Neutralnost je definirana međunarodnim pravom, a prava i obveze neutralnih država propisani su Haškom konvencijom iz 1907. godine, točnije u odjeljku V[1] (koji se tiče rata na kopnu) i odjeljku XIII[2] (koji se tiče rata na moru). Koncept ratne neutralnosti vrlo je usko definiran i nameće državi specifična ograničenja ukoliko ona želi da njezin neutralni status ostane priznat.
S druge strane, trajno neutralne države su one suverene države koje su prema međunarodnom sporazumu obvezne biti neutralne prema zaraćenim stranama u svim budućim ratovima; primjer trajno neutralne zemlje je Švicarska.
Neutralizam ili neutralistička politika je vanjskopolitički koncept prema kojem određena država provodi politiku temeljem koje planira biti neutralna u budućim ratovima. Zemlja koja zadržava pravo postati zaraćena strana u slučaju napada od strane treće države nalazi se u stanju oružane neutralnosti.