Tečno agregatno stanje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tečnosti ili tekućine su materije tečnog agregatnog stanja.[5] Takve materije nemaju stalan oblik, ali imaju stalnu zapreminu, jer su privlačne sile među njihovim česticama slabije pa se mogu slobodnije kretati. Tečnosti, prema tome, lako menjaju oblik odnosno zauzimaju oblik posude u kojoj se nalaze. U hemiji se materije tečnog agregatnog stanja označavaju malim slovom L (engl. – „tečnost“). U periodnom sistemu elemenata najmanje je tečnih elemenata,[6] dok su molekularne tečnosti vrlo rasprostranjene u prirodi.
Tečnost je skoro nekompresibilan fluid[7][8] koji zadržava (skoro) konstantnu zapreminu nezavisno od pritiska. Kao takva, tečnost je jedno od četiri fundamentalna stanja materije (pri čemu su druga: čvrsto stanje, gas, i plazma), i ona je jedino stanje sa određenom zapreminom bez fiksnog oblika. Tečnost je sačinjena od malih vibrirajućih čestica materije, kao što su atomi, koji su povezani intermolekularnim vezama.[9][10] Voda je daleko najrasprostranjenija tečnost na Zemlji. Poput gasova, tečnost ima sposobnost proticanja i zauzima oblik suda. Vežina tečnosti je otporna na kompresiju, mada se neke mogu komprimovati. Za razliku od gasova, tečnost se ne širi da bi zauzela svaki deo prostora u sudu, i održava relativno konstantnu gustinu. Distinktno svojstvo tečnog stanja je površinski napon,[3][4] koji dovodi do fenomena vlaženja.[11][12]
Gustina tečnosti je obično blizo gustine čvrste materije, i znatno je veća od gasa. Stoga su tečne i čvrste materije nazvanje kondenzovanim materijama.[13] S druge strane, tečnosti i gasovi imaju zajeničku sposobnost tečenja, i nazivaju se fluidima.[14] Mada je tečna voda izobilna na Zemlji, to stanje materije je zapravo najmanje zastupljeno u poznatom svemiru, pošto je za postojanje tečnosti neophodan relativno uzak opseg temperature/pritiska. Većina poznate materije u svemiru je u gasovitoj formi (sa tragovima detektabilne čvrste materije) kao interstelarni oblaci ili obliku plazme u zvezdama.