Tridesetogodišnji rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tridesetogodišnji rat je bio rat koji je trajao od 1618. do 1648. godine, najvećim delom na teritoriji današnje Nemačke i Češke. U ratu su bile uvučene najveće evropske kontinentalne sile.[1] Iako je rat od samog početka imao karakter verskog sukoba protestanata i katolika, rivalstvo Habzburga i drugih sila imalo je centralnu ulogu, što se vidi po ulasku katoličke Francuske u rat na protestantskoj strani.[2]
Tridesesetogodišnji rat | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Protiv Habzburga: • Švedska, • Danska , • Francuska, • Škotska, • male nemačke države |
Uz Habzburge: • Katolička liga: • Sveto Rimsko carstvo, • Španija, • Austrija, • Bavarska, • male nemačke države |
Rat je zajedno sa propratnim efektima gladi i bolesti imao razarajući efekt po Evropu. Rat je trajao 30 godina, a konflikti izazvani tim ratom nastavili su se idućih 300 godina. Rat se završio Westfalskim mirom 1648. Iz rata Nemačka je izašla rascepkana i iskrvarena, a Španija oslabljena, bez Portugala i Holandije. Francuska je postala dominantna sila u Evropi.