Корисник:Dajana96/песак2
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata ograničava konzumiranje ugljenih hidrata u odnosu na prosečnu ishranu. Hrana bogata ugljenim hidratima (npr. šećer, hleb, testenine) je ograničena i zamenjena hranom koja sadrži veći procenat masti i proteina (npr. meso, riba, školjke, jaja, sir, orašasti plodovi i semenke), kao i hranu sa malo ugljenih hidrata (npr. spanać, kelj, blitva, kikiriki i drugo vlaknasto povrće).
Nedostaje standardizacija toga koliko je potrebno ugljenih hidrata u ishrani, a to je ono što je iskomplikovalo istraživanje. Jedna definicija, koju je objavila Američka akademija porodičnih lekara, precizira da dijete sa niskim sadržajem ugljenih hidrata sadrže manje od 20% ugljenih hidrata.[1]
Nema dobrih dokaza da dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata donosi neke posebne zdravstvene beneficije, osim gubitka kilograma, gde dijete sa niskim sadržajem ugljenih hidrata postižu rezultate slične ostalim dijetama, jer je gubitak kilograma uglavnom određen ograničenjem kalorija i poštovanjem pravila.[2]
Ekstremni oblik dijete sa niskim sadržajem ugljenih hidrata, nazvan keto dijeta, prvi put je uspostavljen kao medicinska dijeta za lečenje epilepsije.[3]Postala je popularna kao hir dijeta za mršavljenje kroz podršku slavnih, ali nema dokaza o bilo kakvoj posebnoj koristi za ovu svrhu, a i dijeta nosi rizik od štetnih efekata. [3] [4] Britansko udruženje dijetetičara proglasilo ju je jednom od „pet najgorih poznatih dijeta koje treba izbegavati“ u 2018. godini. [3]