Hadžiluk
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hadžiluk ili hadž (arap. [Ḥaǧǧ]), godišnje je hodočašće muslimana u Meku, i predstavlja jedan od pet stubova islama.
Svaki punoletni musliman po verskom zakonu dužan je bar jednom u životu, ako je sposoban, da ode na hadžiluk. Obavezu ne moraju ispuniti robovi i oni koji su poremećenog uma; niti žene koje nemaju muža ni rođaka da ih prati. Takođe, hadžiluk nije obavezan za one koji zbog manjka životnih sredstava ne mogu da priušte put ili životinju za nošenje tereta.[1][2]
Kaže se da je Muhamed rekao da je hodočašće neka vrsta kazne. Razlog za to je činjenica da hadžiluk može pasti u bilo kojoj sezoni, a najteže je leti i tegobe putovanja znaju biti za mnoge hodočasnike fatalne.
Hodočašće u Meku je peti stub islama. Ono se najčešće vrši tokom prvih deset dana zulhidže (dvanaesti mesec islamskog kalendara).
Hodočašće se sastoji iz:
- puta u Meku;
- dolaska u Meku;
- svetkovine hadžiluka.
Ono obuhvata devet osnovnih obreda:
- oblačenje „odore osvećenja“;
- cirkumambulacija ili obilaženje Kabe;
- stajanje na planini Arafat;
- noćenje u Muzdelifi;
- kamenovanje;
- prinošenje žrtve;
- ponavljanje cirkumambulacije (ponovni obilazak Kabe);
- pijenje vode iz Zemzem bunara;
- vršenje molitve na Ibrahimovom molilištu.