Životni ciklus
From Wikipedia, the free encyclopedia
Životni ciklus – u biologiji – je serija promjena u obliku i funkciji organizma do početne faze u novoj generaciji. Koncept je usko povezan s pojmovima životne prošlosti, razvića i ontogeneza, ali se razlikuje od njih u naglašavanju obnove.[1] Prelazne forme mogu uključivati rast, bespolno ili spolno razmnožavanje.
U nekim vrstama organizmima različite "generacije" smjenjuju jedna drugu u životnom ciklusu. Za biljke i mnoge alge postoje dvije višećelijske faze, a životni ciklus se naziva smjena generacija. Termin životna historija se često koristi, posebno za organizme poput crvenih algi koji imaju tri (ili više), višećelijska stadija a ne dva.[2] Životni ciklusi koji uključuju seksualnu reprodukciju uključuju izmjenične faze haploida (n) i diploida (2n), tj. uključena je promjena ploidija. Za povratak iz diploidne faze u haploidnu fazu mora se dogoditi mejoza. U pogledu promjena ploidije, postoje tri vrste ciklusa:
- haplontski životni ciklus – haploidni stadij je višećelijski, a diploidni je jedna ćelija, mejoza je zigotska.
- diplontnski životni ciklus – diploidni stadij je višećelijski i formiraju se haploidni gameti, mejoza je gametska.
- haplodiplontski životni ciklus (koji se također naziva diplohaplontski, diplobiontski ili dibiontski životni ciklus) – javljaju se višećelijski diploidni i haploidni stadiji, mejoza je sporska.
Ciklusi se razlikuju po tome što dolazi do mitoze (rasta). Žigotska mejoza i gamatska mejoza imaju jednu mitotsku fazu: mitoza se javlja tokom n faze u zigotskoj mejozi i tokom 2n faze u gametskoj mejozi. Stoga se zigotna i gametna mejoza skupno nazivaju haplobiontske (jednostruka mitotska faza; ne miješati sa haplontima). Sporska mejoza, s druge strane, ima mitozu u dva stadija, i diploidnu i haploidnu fazu, nazvanu diplobiontskom (ne miješati sa diplontskom).