![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/34/Skin.jpg/640px-Skin.jpg&w=640&q=50)
Apokrina znojna žlijezda
From Wikipedia, the free encyclopedia
Apokrina znojna žlijezda (grč. apo– = dalje + krinein = odvajati))[4][5] sastoji se od namotanog sekretornog dijela smještenog na spoju dermisa i potkožne masti, odakle se ravni dio ubacuje i izlučuje u infundibulski dio dlakinog folikula.[6] Kod ljudi se apokrine znojne žlijezde nalaze samo na određenim lokacijama tijela: pazuh, areola i bradavica dojke, ušni kanal, očni kapak, krila nozdrva, perineumaka regija i neki dijelov vanjskih genitalija.[7] Modificirane apokrine žlijezde uključuju cilijarne žlijezde u očnim kapcima, cerumenske žlijezde, koje proizvode ušni vosak i mliječne žlijezde, koje proizvode mlijeko.[3] Ostatak tijela prekriven je ekrina znojna žlijezda.[8]
Apokrina znojna žlijezda | |
---|---|
![]() Kompleks znojne žlijezde | |
Detalji | |
Latinski | Glandula sudorifera apocrina[1] |
Prekurzor | Primarna klica epitela [2] |
Sistem | Kožni |
Nerve | Adrenergični nervi[3] |
Identifikatori | |
TH | H3.12.00.3.03002 |
FMA | 59155 |
Anatomska terminologija |
Većina sisara koji nisu primati, međutim, imaju apokrine znojne žlijezde na većem dijelu svog tijela.[7] Domaće životinje kao što su psi i mačke imaju apokrine žlijezde na svakom dlakinom folikulu, ali ekrine znojne žlijezde samo u jastučićima stopala i njušci. Njihove apokrine žlijezde, poput onih kod ljudi, proizvode masnu, neprozirnu tečnost bez mirisa, koja svoj karakteristični miris dobiva razgradnjom pomoću bakterija.[9] Ekrine žlijezde na njihovim šapama povećavaju trenje i sprečavaju ih da skliznu pri bijegu od opasnosti.[10]