Baščaršijska džamija
džamija u Sarajevu / From Wikipedia, the free encyclopedia
Baščaršijska džamija, odnosno džamija Havadže Duraka se nalazi na Baščaršiji u Sarajevu. Izgrađena je 1528. godine.[1] Džamija je zadužbina hodže Duraka, po kome je i dobila ime. Unutrašnjost džamije karakterišu izvrsno rješenje osvjetljenosti dnevnim svjetlom i jako dobra akustika.
Baščaršijska džamija | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Lokacija | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Religija | Islam |
Administracija | Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |
Arhitektonski opis | |
Arhitektonski tip | Džamija |
Arhitektonski stil | osmanlijski |
Osnivač | Hodža Durak |
Dovršeno | 1528. god |
Specifikacije | |
Dužina | 11,90 m. |
Širina | 11,70 m. |
Kupole | 1 |
Munare | 1 |
Visina munare | 34,70 m. |
Materijali | Kamen (krečnjak, sedra) |
Prvobitno, Baščaršijska džamija je imala drvеnu kupolu koja je u požaru 1697. godine izgorjela i nakon toga je izgrađena ova današnja. Godine 1762. džamiju je o svom trošku prebojio Mehmed-paša Musinović. Rekonstruisana je poslije Drugog svjetskog rata.[2]
Podignuta u središtu tadašnjeg privrednog centra sarajevske čaršije, imala je veliki značaj za njen ekonomski razvoj. Više dobrotvora, većinom trgovaca, zavještalo je svoja imanja za održavanje vazova (propovijedi) u ovoj džamiji.[3].
Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2006. godine.[4] Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik, proglasila je džamiju za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5]