Basarab I.
From Wikipedia, the free encyclopedia
Basarab I. (c. 1270 – 1351/1352) bio je vojvoda i kasnije prvi nezavisni vladar Vlaške u prvoj polovici 14. stoljeća. Mnogi detalji njegovog života su neizvjesni. Iako je njegovo ime turkijskog porijekla, izvori iz 14. stoljeća jednoglasno tvrde da je bio Vlah (Rumun). Prema dvije popularne teorije, Basarab je došao na vlast između 1304. i 1324. smjenom ili mirnim nasljeđivanjem legendarnog vlaškog utemeljitelja Radua Negrua ili 1310. nasljedstvom njegovog oca Tokomerija.
Basarab I. | |
---|---|
Vladavina | c. 1310 / između 1304. i 1324 – 1351/1352. |
Prethodnik | Radu Negru ili Tokomerij |
Nasljednik | Nikola Aleksandar |
Supružnik | Doamna Marghita |
Djeca | Nikola Aleksandar Teodora Vlaška |
Dinastija | Basarabi |
Otac | Rade Negru ili Tokomerij |
Rođenje | c. 1270. |
Smrt | 1351. ili 1352. |
Kraljevska povelja, izdana 26. juna 1324, prvi je dokument u kojem se spominje Basarab. Prema povelji, bio je podređen Karlu I, kralju Ugarske kao vojvoda od Vlaške. Basarab je 1325. postao "nelojalan svetoj ugarskoj kruni". Zauzeo je Severinsku banovinu i napao južne krajeve Kraljevine Ugarske. Basarab je podržao napad bugarskog Mihaila Šišmana na Kraljevinu Srbiju, ali je njihova združena vojska poražena 28. srpnja 1330. u Bitci na Velbuždu. Ubrzo nakon toga mađarski Karlo I. napao je Vlašku, ali su Vlasi zarobili i gotovo uništili kraljevske postrojbe i tako izborili nezavisnost Vlaške u Bitci kod Posade, koja se odigrala između 9. i 12. novembra 1330.
Bitka kod Posade okončala je vlast mađarskog suzerena u Vlaškoj i uspostavljena je prva nezavisna rumunska kneževina. Basarabovi potomci vladali su Vlaškom najmanje dva stoljeća. Regija Besarabija, koja leži između rijeka Dnjestra i Pruta, dobila je ime po dinastiji Basaraba.