![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/%25D0%259F%25D0%25BE%25D1%2581%25D0%25B5%25D0%25B1%25D0%25BD%25D0%25B8_%2528%25D0%25B3%25D0%25B5%25D0%25BE%25D0%25BB%25D0%25BE%25D1%2588%25D0%25BA%25D0%25B8%2529_%25D1%2580%25D0%25B5%25D0%25B7%25D0%25B5%25D1%2580%25D0%25B2%25D0%25B0%25D1%2582_%25D0%25BF%25D1%2580%25D0%25B8%25D1%2580%25D0%25BE%25D0%25B4%25D0%25B5_%25D0%2593%25D0%25BE%25D0%25B2%25D1%2598%25D0%25B5%25D1%2588%25D1%2582%25D0%25B8%25D1%2586%25D0%25B0%252C_%25D0%2591%25D0%25B0%25D1%259A%25D0%25B0_%25D0%25A1%25D1%2582%25D0%25B8%25D1%2598%25D0%25B5%25D0%25BD%25D0%25B0_%25D0%25B8_%25D0%259A%25D0%25B0%25D1%259A%25D0%25BE%25D0%25BD_%25D0%259F%25D1%2580%25D0%25B0%25D1%2587%25D0%25B5_01.jpg/640px-%25D0%259F%25D0%25BE%25D1%2581%25D0%25B5%25D0%25B1%25D0%25BD%25D0%25B8_%2528%25D0%25B3%25D0%25B5%25D0%25BE%25D0%25BB%25D0%25BE%25D1%2588%25D0%25BA%25D0%25B8%2529_%25D1%2580%25D0%25B5%25D0%25B7%25D0%25B5%25D1%2580%25D0%25B2%25D0%25B0%25D1%2582_%25D0%25BF%25D1%2580%25D0%25B8%25D1%2580%25D0%25BE%25D0%25B4%25D0%25B5_%25D0%2593%25D0%25BE%25D0%25B2%25D1%2598%25D0%25B5%25D1%2588%25D1%2582%25D0%25B8%25D1%2586%25D0%25B0%252C_%25D0%2591%25D0%25B0%25D1%259A%25D0%25B0_%25D0%25A1%25D1%2582%25D0%25B8%25D1%2598%25D0%25B5%25D0%25BD%25D0%25B0_%25D0%25B8_%25D0%259A%25D0%25B0%25D1%259A%25D0%25BE%25D0%25BD_%25D0%259F%25D1%2580%25D0%25B0%25D1%2587%25D0%25B5_01.jpg&w=640&q=50)
Govještica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Govještica je pećina, ili – kako je zovu mještani – Dugovještica je jedna od dvije pećine u geospeleološkom sistemu koji se nalazi u kanjonu rijeke Prače – druga je Banj ili Banja Stijena (još poznata i kao Mračna pećina).[1] Govještica je locirana na oko dvadeset i jedan kilometar od Rogatice, Bosna i Hercegovina.
Za Govješticu se znalo kada i za Banj Stijenu (Mračna pećina), iz vremena izgradnje pruge uskog kolosjeka Sarajevo-Višegrad 1906. godine, samo što je Govješticu bez savremene speleološke opreme bilo teško savladati. U to vrijeme najdalje se otišlo oko 100 metara, o čemu svjedoči potpis iz 1911. godine, i tu se ispriječila vertikala od 20 metara, gdje je potrebno koristiti tehniku penjanja na užetu.
Narednih sto godina tišinu Govještice je remetio jedino mali vodopad između prvog i drugog jezera, sve dok 2010. godine nisu došli italijanski speleolozi iz Bolonje i Novare i uz saradnju sa Centrom za krš i speleologiju Sarajevo, počeli istraživanja pećine.
Naredne dvije godine broj ekipa se povećavao i učešće u istraživanjima je uzeo sve veći broj speleologa. Iz godine u godinu (2010-2013) i pećina je dobijala nove dimenzije, 2011. – 3800 metara, 2012. – 7715 metara, da bi konačno 2013. godine sa ispitanih 9682 metra postala apsolutni prvak Bosni i Hercegovini, ostavljajući iza sebe ranije rekordere, pećinu Izvor Mokranjske Miljacke (7200 m) i Vjetrenicu (6700 m).
Speleološka istraživanja pećine Govještice u period 10–24. august 2013. godine potvrdila su da je to trenutno najduža pećina u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući posebno postavljenom kampu unutar pećine, na nekoliko sati putovanja od ulaza u pećinu, savladavanju zahtjevnih uspona u pećini, kao i prolazak kroz potopljene dijelove pećine, doveli su do otkrića novih dva kilometra podzemnih galerija, tako da pećina Govještica, svojom ukupnom dužinom od 9.682 metara, trenutno važi za najdužu pećinu u Bosni i Hecegovini.
Ekspedicija je organizovana četiri godine zaredom, od strane italijanske grupe speleologa iz Bolonje, Novare, Mase, Forlija, Faence i Sijene, kao i domaće grupe iz Banja Luke, Sarajeva, Visokog i Mostara. Ukupno pedeset speleologa naizmjenično trinaest dana učestvovalo je u zahtjevnom istraživanju.
Tokom trajanja ekspedicije vršena su i određena biološka i druga istraživanja u unutrašnjosti pećine, prikupljeni su određeni biološki uzorci i talozi. Posebna pažnja posvećena je istraživanju specifičnih kolonija šišmiša koje postoje u pećini i u širem prostoru kanjona Prače.
Tokom istraživanja pronađeni su brojni ostaci lobanja i kostiju pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus), izumrlog još prije 20.000 godina.