Književnost
From Wikipedia, the free encyclopedia
Književnost danas uglavnom znači grupa tekstova ali se također uže koristi za tekstove koji se posebno smatraju umjetničkim oblikom, posebno prozu, dramu i poeziju.[1]
U zadnjim nekoliko stotina godina, definicija se proširila i uključila usmenu književnost, od koje je veliki dio zapisan.[2] Književnost je metoda snimanja, čuvanja i prenošenja znanja i zabave, a može imati i društvenu, psihološku, duhovnu ili političku ulogu.
Književnost, kao umjetnička forma, može uključivati i djela u različitim žanrovima nefikcije, kao što su biografija, dnevnici, memoari, pisma i esej. U okviru svoje široke definicije, literatura uključuje nefiktivne knjige, članke ili druge štampane informacije o određenoj temi.[3]
Književnost se klasifikuje prema tome da li je poezija, proza ili drama, a takva dela se često dalje kategorišu prema istorijskom periodu, pridržavanju određenih estetskih osobina ili žanru. Književnost se može podijeliti prema naciji, filozofiji, dobu pisanja, i raznim drugim kategorijama. Umjetnička književnost ima tri osnovne grane: drama, poezija i proza.
Književnost je svaka zbirka pisanog djela,