Legio IIII Flavia Felix
From Wikipedia, the free encyclopedia
Legio IV Flavia Felix ("sretna Flavijevska legija"), je bila legija koju je 70 godine regrutovao Vespazijan, od ostataka Legije IV Makedonike. Legija je bila aktivna u Gornjoj Meziji do 4. vijeka. Simbol legije je bio lav.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Legija IIII Macedonica se loše pokazala tokom Batavske pobune, a osim toga je podržavala Vitelija nekoliko godina ranije. Zato Vespazijan raspušta Makedoniku i formira novu Četvrtu legiju i naziva je Flavia Felix po svom nomenu, Flavia. Na osnovu toga što je simbol legije lav, vjeruje se da je formirana u julu ili augustu 70. godine.
IIII Flavia Felix je prvo bila ulogorena u Burnumu, u Dalmaciji (današnje Kistanja), gdje je zamijenila XI Klaudiju. Nakon dačanske invazije 86 godine, car Domicijan je premjestio legiju u Gornju Meziju, u Singidunum (današnji Beograd, Srbija), ali ima dokaza o prisustvu ove legije, tj. jednog njenog isturenog odjeljenja i u Viminaciju (Stari Kostolac kod Požarevca, Srbija), inače bazi Legio VII Claudia Pia Fidelis. “Četvrta” je 88. godine učestvovala u uzvratnoj invaziji na Dakiju; također je učestvovala u Trajanovim Dačanskim ratovima, koji su se završili pobjedom u bici kod Tape. Opet se borila 165 godine protiv Parćanskog carstva, pod Lucijem Verom, suvladarom Marka Aurelija.
Tokom Markomanskih ratova (166-180. godine), “Četvrta” se borila na Dunavu protiv germanskih plemena.
Poslije Pertinaksove smrti, IIII Flavia Felix je podržala Septimija Severa, protiv njegovih rivala (Pescenije Niger i Klodije Albin).
Moguće je da se ova Legija borila i u nekom od ratova protiv Sasanida, ali je ostala u Gornjoj Meziji bar do prve polovine 4. vijeka.