Mliječni put
galaksija / From Wikipedia, the free encyclopedia
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Rimska cesta) jest galaksija[2][3] kojoj pripada naš Sunčev sistem[4] i u kojem je Zemlja jedna od planeta. Naziv opisuje izgled galaksije sa Zemlje: maglovita traka svjetlosti koja se vidi na noćnom nebu formirana od zvijezda koje se ne mogu pojedinačno razlikovati golim okom. Noću ga na nebu vidimo kao svijetli trag. Sa Zemlje, Mliječni put se pojavljuje kao traka jer se njegova struktura u obliku diska posmatra iznutra. Galileo Galilei je prvi put razlučio pojas svjetlosti u pojedinačne zvijezde svojim teleskopom 1610. Sve do ranih 1920-ih, većina astronoma je mislila da Mliječni put sadrži sve zvijezde u svemiru.[5] Nakon Velike debate 1920. između astronoma Harlowa Shapleya i Hebera Dousta Curtisa,[6] zapažanja Edwina Hubblea pokazala su da je Mliječni put samo jedna od mnogih galaksija.
Mliječni put | |||
---|---|---|---|
Podaci posmatranja Epoha: J2000,0 | |||
Udaljenost | 26.000 sg (do središta) | ||
Tip | Spiralna galaksija (Sb, Sbc ili SB(rs)bc) | ||
Masa | 1,4 biliona masa Sunca [1] | ||
Ostale oznake | |||
Mliječna staza, Kumova slama, Rimska cesta, Galaktika | |||
|
Mliječni put je spiralna galaksija sa procijenjenim D25 izofotnim prečnikom od 26,8 ± 1,1 kiloparseka (87 400 ± 3 590 svjetlosnih godina),[7] ali debljine samo oko 1000 svjetlosnih godina na spiralnim krakovima (više na izbočini). Nedavne simulacije sugerišu da područje tamne materije, koje također sadrži neke vidljive zvijezde, može da se proteže do prečnika od skoro 2 miliona svjetlosnih godina (613 kpc).[8][9] Mliječni put ima nekoliko satelitskih galaksija i dio je Lokalne grupe galaksija, koje čine dio Superjata Djevice, koje je i samo komponenta Superjata Laniakea.[10][11]
Procjenjuje se da sadrži 100-400 milijardi zvijezda[12][13] i najmanje toliko planeta.[14][15] Sunčev sistem se nalazi u radijusu od oko 27.000 svetlosnih godina (8,3 kpc) od Galaktičkog centra,[16] na unutrašnjoj ivici Orionove ruke, jedne od spiralnih koncentracija gasa i prašine. Zvijezde u najdubljih 10.000 svjetlosnih godina formiraju izbočinu i jednu ili više šipki koje zrače iz izbočine. Galaktički centar je intenzivan radio izvor poznat kao Sagittarius A*, supermasivna crna rupa od 4.100 (± 0.034) miliona solarnih masa.[17][18] Zvijezde i plinovi na širokom rasponu udaljenosti od Galaktičkog centra kruže oko 220 kilometara u sekundi. Čini se da je konstantna brzina rotacije u suprotnosti sa zakonima Keplerove dinamike i sugeriše da je većina (oko 90%)[19][20] mase Mliječnog puta nevidljivo teleskopima, niti emituje niti apsorbira elektromagnetno zračenje. Ova pretpostavljena masa je nazvana "tamna materija".[21] Period rotacije je oko 212 miliona godina u radijusu Sunca.[22]