Preživar
From Wikipedia, the free encyclopedia
Preživari (podred Ruminantia) su veliki ungulatni biljojedni sisari, na ispaši ili pretraživanju, koji su u stanju pribaviti hranjive tvari iz hrane biljnog porijekla, fermentacijom u specijaliziranom želucu prije probave, uglavnom mikrobnim djelovanjem. Proces, koji se odvija u prednjem dijelu probavnog sistema i zbog toga se naziva fermentacija prednjeg crijeva, obično zahtijeva da se fermentirani unos hrane vrati i ponovo žvače. Postupak ponovnog žvakanja radi daljnje razgradnje biljnih tvari i podsticanja probave naziva se preživanje.[1][2] Riječ ruminant (=preživar) dolazi od latinskog ruminare, što znači "ponovo žvakati".
Sistematika | |
---|---|
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Mammalia |
Red | Artiodactyla |
Porodica | Bovidae |
Porodice | |
Preživari su biljojedi čiji je želudac podijeljen na četiri odjeljka (burag, kapura, sirište i listavac) koji im omogućuju da pomoću enzima i mikroorganizama probave hranu bogatu naprimjer celulozom, koju sisari sa samo jednim želucem ne mogu probaviti.
Ima otprilike 200 vrsta preživara, uključujući domaće i divlje vrste. Ovi sisari u uključuju goveda, sve pripitomljene i divlje vrste goveda, koze, ovce, žirafe, jelene, gazele i antilope.[3][4] Također sugerirano da se Nonoungulata također oslanjaju na preživanje, za razliku od drugih atlantogenata koji se oslanjaju na tipskiju fermentaciju u stražnjem crijevu, iako to nije sasvim sigurno.[5]