Ribe dvodihalice
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ribe dvodihalice ili plućašice (Dipnoi) predstavljaju relikte, posljednje ostatke jedne prastare grupe porijeklom još iz devona koje imaju sposobnost da, osim disanja na škrge, udišu i atmosferski vazduh (grč. pnoe = dah; pneustes = onaj koji diše). Žive u slatkim vodama tropskih krajeva koje u određeno doba godine presušuju. Tada ove ribe prelaze na udisanje atmosferskog vazduha pomoću ribljeg mjehura koji je bogato snabdjeven mrežom krvnih sudova i funkcioniše kao pluća.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Imaju veliki broj primitivnih osobina kao što su:
- dobro očuvana horda
- hrskavičav skelet
- imaju samo elemente kožnih kostiju koje štite lobanju i dr.
Ribe dvodihalice su srodne šakoperkama i danas su zastupljene sa samo tri reliktna roda raspoređena na tri različita kontinenta i svrstana u dva podreda:
1. Monopneumones (Monopneumones) kome danas pripada jedna jedina vrsta ceratodus (Ceratodus forsteri ili Neoceratodus forsteri); ceratodus ima jedan, neparan riblji mjehur (po tome su dobili ime) i živi u vodama Australije;
2. Dipneumones (Dipneumones) ima dva riblja mjehura, posebno tanke krljušti, a parna peraja u obliku pipaka; pripadaju mu dva roda: