Samostan u Širokom Brijegu
From Wikipedia, the free encyclopedia
Samostan u Širokom Brijegu, je franjevački samostan u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, u Širokom Brijeguu, Bosna i Hercegovina. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj u Sarajevu od 22. do 28 maja 2007. godine. Odluku donijela je Komisija u sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1] Nacionalni spomenik se sastoji od crkve, samostana i pokretnog naslijeđa koje čini:
Kratke činjenice Samostanska crkva Blažene Djevice Marije, Osnovne informacije ...
Samostanska crkva Blažene Djevice Marije | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Lokacija | Široki Brijeg |
Religija | Katoličanstvo |
Država | Bosna i Hercegovina |
Status | Samostanska crkva |
Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
Arhitektonski opis | |
Arhitektonski tip | Crkva |
Arhitektonski stil | Predromanički |
Osnovano od strane | Hercegovačko franjevačka provincija |
Smjer fasade | Zapad-istok |
Specifikacije | |
Dužina | 50 m. |
Širina | 21 m. |
Toranj/-evi | 2 |
Zatvori
U crkvi:
- 17 skulptorskih radova,
- 5 mozaika,
- 14 postaja križnog puta,
- vitraži.
U samostanu:
- 18 slika u zbirci starih majstora,
- 241 slika u zbirci savremene umjetnosti,
- 18 skulptura u zbirci skulptura,
- 23 skulpture u zbirci Sofije Naletilić-Penavuše,
- 50 predmeta iz zbirke predmeta izrađenih od metala,
- 41 knjiga iz zbirke starih knjiga,
- 10 predmeta u zbirci misnog ruha.