Sarajevska vijećnica
javni i upravni objekt u Sarajevu / From Wikipedia, the free encyclopedia
Sarajevska vijećnica jest zgrada u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i jedan je od najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata kojih je u Sarajevu ostavila austrougarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Prvi projekt uradio je Karlo Paržik, ali, budući da se nije svidio ministru Benjáminu Kállayu, izrada novog povjerena je Alexandru Witteku. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II, zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Budući da je Wittek, navodno, upravo zbog ovog projekta, odnosno nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade, umno obolio i počinio samoubistvo, završetak njegovog projekta povjeren je 1894. Ćirilu Ivekoviću. Uporedo s izradom i razradom projekta odvijala se i izgradnja objekta od 1892. do 1894. Zvanično je predan na upotrebu 1896. Vijećnica je zapaljena tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i veliki broj knjiga.