Semitski jezici
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Semitski jezici jesu porodica jezika koje govori 370 miliona ljudi, uglavnom širom Bliskog istoka, gdje su vjerovatno nastali, kao i u sjevernoj i istočnoj Africi. Oni su sjeveroistočna potporodica afroazijskih jezika. Među najzastupljenijim semitskim jezicima su arapski (260 miliona govornika), amharski (17 miliona govornika), jevrejski (6 miliona govornika) i tigrinja jezik (5,7 miliona govornika).
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Naziv semitski potječe iz 1781. i skovao ga je August Ludwig von Schlozer.
Dijele se na istočne (u koje spada akadski, te njegovi kasniji dijalekti asirski i babilonski), jugozapadne (u koje spadaju arapski, te etiopski jezici) i sjeverozapadne (aramejski i kaneanski). U kaneanske jezike spadaju feničanski, ugaritski, hebrejski, amoritski i moapski.
Jedna od osnovnih zajedničkih odlika semitskih jezika jest trokonsonantski diskontinuirani korijen. Tri konsonanta nose značenje koje se unutrašnjom vokalnom fleksijom diferencira. Tako u arapskom jeziku korijen K-T-B nosi ideju pisanja, pa je ketebe pisati, kitab je knjiga, katib je pisac, mekteb kancelarija, mektub napisano, mektebetun biblioteka itd.
Semitski jezici među prvima su imali pismo.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
