Simón Bolívar
From Wikipedia, the free encyclopedia
Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar y Palacios Ponte Blanco, poznatiji samo kao Simón Bolívar (24. juli 1783 – 17. decembar 1830) bio je južnoamerički vođa i revolucionar koji je imao ključnu ulogu u uspostavljanju Venecuele, Ekvadora, Bolivije, Perua i Kolumbije kao nezavisnih država od španske vladavine.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Simón Bolívar | |
---|---|
Rođenje | (1783-07-24) 24. juli 1783. Caracas, Venecuela |
Smrt | 17. decembar 1830(1830-12-17) (47 godina) Santa Marta, Kolumbija |
Rođen je u bogatoj aristokratskoj porodici i, kao mnogi drugi, obrazovao se u Evropi u ranoj mladosti, došavši u Španija sa 16 godina. Tamo se upoznao sa mislima i idejama prosvjetitelja i filozofa, koji su ga inspirisali ambicijom za nezavisnošću od španskih vladara. Iskoristivši poremećaje u Španiji zbog rata s Napoleonom, počeo je svoju kampanju za nezavisnost 1808, a u roku tri godine uspostavio je organizirani nacionalni kongres. Uprkos brojnim preprekama, uključujući i dolazak velikog broja španskih ekspedicijskih snaga, revolucionari su na kraju preovladali, što je kulminiralo patriotskom pobjedom u bici kod Caraboba 1821.
Nakon trijumfa nad Španskom monarhijom učestvovao je u osnivanju prvog Saveza nezavisnih naroda u Latinskoj Americi, Velika Kolumbija, čiji je bio predsjednik (1819–1830) kroz dalje vojno osvajanje prostora današnjeg Ekvadora, Perua i Bolivije (koja je dobila ime po njemu), preuzimajući svaku od ovih država. Na vrhuncu svoje moći vladao je ogromnom teritorijom od argentinske granice do Kariba.
Moderni historičari smatraju ga jakim pojedincem, uz kritiku, posebno na uvjerenje da je jak predsjednik od suštinske važnosti za opstanak jedne države. Ipak, mnogi Latinoamerikanci hvale ga kao zaslužnog oslobodioca, čije su revolucionarne ideje i reforme ostavile trajno naslijeđe.