Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
socijalistička država u jugoistočnoj Evropi (1945–1992) / From Wikipedia, the free encyclopedia
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ; skraćeno Jugoslavija; također poznata i kao "Druga Jugoslavija") bila je država nastala 29. novembra 1943. na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu kao zajednica pet naroda i šest republika, s prvobitnim imenom Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ). To je ime promijenjeno 29. novembra 1945. na trećem zasjedanju AVNOJ-a u Beogradu u Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), da bi konačno 7. aprila 1963. dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Bila je jedna od osnivača Ujedinjenih nacija[4] i Pokreta nesvrstanih.
Federativna Narodna
Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) |
|||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1945–1992. | |||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||
Uzrečica: Bratstvo i jedinstvo | |||||||||||||||||||||||||
Himna: Hej Slaveni |
|||||||||||||||||||||||||
Položaj na karti
|
|||||||||||||||||||||||||
Glavni i najveći grad | Beograd | ||||||||||||||||||||||||
Službeni jezik | Nijedan na saveznom nivou Nacionalni jezik: srpskohrvatski1 Regionalni jezici: makedonski i slovenski |
||||||||||||||||||||||||
Pismo | |||||||||||||||||||||||||
Etničke grupe | |||||||||||||||||||||||||
Religija | Sekularna država[2][3] Državni ateizam (de facto) |
||||||||||||||||||||||||
Demonim | Jugoslaven | ||||||||||||||||||||||||
Državno uređenje | 1943–1945: Ustavna monarhija (de jure) Federalna privremena vlada - Nacionalni komitet (de facto) 1945–1948: Federalna marksističko-lenjinistička jednopartijska parlamentarna narodna republika 1948–1963: Federalna titoistička jednopartijska predsjednička narodna republika 1963–1971: Federalna titoistička jednopartijska predsjednička socijalistička republika 1971–1990: Federalna titoistička jednopartijska parlamentarna socijalistička direktorijska republika 1990–1992: Federalna parlamentarna direktorijska republika |
||||||||||||||||||||||||
Generalni sekretar | |||||||||||||||||||||||||
• 1945-1980. |
Josip Broz Tito (prvi) | ||||||||||||||||||||||||
• 1989-1990. |
Milan Pančevski (zadnji) | ||||||||||||||||||||||||
Predsjednik | |||||||||||||||||||||||||
• 1945-1953. |
Ivan Ribar (prvi) | ||||||||||||||||||||||||
• 1953-1980. |
Josip Broz Tito | ||||||||||||||||||||||||
• 1991. |
Stjepan Mesić (zadnji) | ||||||||||||||||||||||||
Premijer | |||||||||||||||||||||||||
• 1945–1963. |
Josip Broz Tito (prvi) | ||||||||||||||||||||||||
• 1989-1991. |
Ante Marković (zadnji) | ||||||||||||||||||||||||
Zakonodavstvo | Skupština | ||||||||||||||||||||||||
Vijeće republika i pokrajina | |||||||||||||||||||||||||
Savezno vijeće | |||||||||||||||||||||||||
Historija | Hladni rat | ||||||||||||||||||||||||
- | Formirana DFJ | 29. novembar 1943. | |||||||||||||||||||||||
- | Proglašena FNRJ | 29. novembar 1945. | |||||||||||||||||||||||
- | Prvi ustav | 31. januar 1946. | |||||||||||||||||||||||
- | Raskol Tito – Staljin | 1948. | |||||||||||||||||||||||
- | Osnovan Pokret nesvrstanih | 1. septembar 1961. | |||||||||||||||||||||||
- | Drugi ustav | 7. april 1963. | |||||||||||||||||||||||
- | Treći ustav | 21. februar 1974. | |||||||||||||||||||||||
- | Smrt Josipa Broza Tita | 4. maj 1980. | |||||||||||||||||||||||
- | Početak jugoslavenskih ratova | 27. juni 1991. | |||||||||||||||||||||||
- | Raspad Jugoslavije | 27. april 1992. | |||||||||||||||||||||||
Datum osnivanja | 29. novembar 1943. | ||||||||||||||||||||||||
Ukidanje | 27. april 1992. | ||||||||||||||||||||||||
Površina | |||||||||||||||||||||||||
• Ukupno |
255.804 km2 | ||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo | |||||||||||||||||||||||||
• Ukupno (1981) |
22.438.331 | ||||||||||||||||||||||||
• Gustoća |
87,72/km2 | ||||||||||||||||||||||||
Valuta | jugoslavenski dinar | ||||||||||||||||||||||||
Vremenska zona | UTC +1 | ||||||||||||||||||||||||
UTC +2 | |||||||||||||||||||||||||
Format datuma | D. M. GGGG. | ||||||||||||||||||||||||
Vozačka strana | desna | ||||||||||||||||||||||||
Pozivni broj | 38 (nije više u upotrebi) | ||||||||||||||||||||||||
Internet domena | .yu (uveden 1989, korišten do 2009. u Srbiji i Crnoj Gori) | ||||||||||||||||||||||||
1 Pogledajte: § Jezičko pitanje |
SFRJ je bila nasljednica Kraljevine Jugoslavije (1918–1941). Prestala je postojati 1992. osamostaljivanjem Slovenije, Hrvatske i Makedonije (1991), zatim i Bosne i Hercegovine (1992) iz federacije. Preostale republike, Srbija i Crna Gora, formirale su novu zajednicu; prvo u aprilu 1992. SR Jugoslaviju, potom 2003. državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, a na referendumu 21. maja 2006. Crna Gora je istupila iz državne zajednice, stvorivši samostalnu republiku. Kosovo se 2008. odvojilo od Srbije proglašavanjem nezavisnosti.
U vrijeme od 1954-91. godine SFRJ je imala površinu od 255.804 km2. Sastojala je od šest saveznih republika (SR Slovenija, SR Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina, SR Srbija, SR Crna Gora i SR Makedonija), te dvije autonomne pokrajine SAP Kosovo i SAP Vojvodina, koje su pripadale SR Srbiji. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, od 1947-54. godine dio SR Slovenije i SR Hrvatske, zbog neriješenog političkog i teritorijalnog pitanja sa Italijom pripadao je u de facto nezavisnu državu Slobodnu teritoriju Trsta (STT), koja je jednim dijelom (Zona B) bila pod vojnom upravom Jugoslavenske narodne armije (JNA), a drugim (Zona A) pod kontrolom američke i britanske vojske. Londonskim sporazumom 5. oktobra 1954. godine Zona B sa 515,5 km2 je pripojena SFRJ, a Zona A Italiji.
Ukupna dužina kopnene državne granice iznosila je 2114,2 km, a SFRJ je na sjeveru graničila sa Austrijom (330 km) i Mađarskom (582 km), na zapadu sa Italijom (232 km), sa kojom je Jugoslavija imala i pomorsku granicu na Jadranskom moru, na istoku sa Rumunijom (476 km) i Bugarskom (466 km), a na jugu sa Albanijom (438 km) i Grčkom (228 km).
Najveći dio Jugoslavije nalazio se na Balkanskom poluostrvu. Sjeveroistočni dijelovi Jugoslavije bili su ravničarski, dok je ostatak bio pretežno brdsko-planinskog reljefa. Jednim dijelom geografski i klimatski, pripadala je mediteranskoj klimi. Najviši vrh bio je Triglav sa 2864 m, drugi najviši vrh je bio Golem Korab sa 2753 m, na granici s Albanijom, te Titov Vrv sa 2747 m, na Šar Planini u blizini Tetova. S izuzetkom albanskog dijela obale, sva istočna jadranska obala sa otocima pripadala je Jugoslaviji.
Na granici s Albanijom nalazila su se tri velika jezera: Skadarsko, Ohridsko i Prespansko. Najduža rijeka bila je Sava sa 945 km, a najplovnija Dunav, koji je proticao kroz dio SR Hrvatske, SAP Vojvodine i kroz SR Srbiju, te kroz Novi Sad i Beograd. Ostale veće rijeke bile su Drava, Morava i Drina. Većina rijeka pripadala je Crnomorskom slivu, a manji dio Jadranskom i Egejskom.
Najveći broj otoka u SFRJ pripadao je SR Hrvatskoj, te uključujući manje otoke, hridi i grebene u Jugoslaviji je bilo oko 1300 otoka. Najveći otoci bili su: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Pašman, Šolta i Lošinj.
Teritorijalna podjela
Teritorijalna podjela SFRJ | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Republika/Pokrajina | Glavni grad | Zastava | Grb | Položaj | Površina | Stanovništvo (1981) | |
SR BiH | Sarajevo | 51.129 | 4.124.256 | ||||
SR Crna Gora | *Titograd | 13.812 | 584.310 | ||||
SR Hrvatska | Zagreb | 56.542 | 4.601.469 | ||||
SR Makedonija | Skoplje | 25.713 | 1.909.136 | ||||
SR Slovenija | Ljubljana | 20.253 | 1.891.867 | ||||
SR Srbija | Beograd | 88.361 | 9.313.476 | ||||
SAP Kosovo | Priština | 10.887 | 1.584.440 | ||||
SAP Vojvodina | Novi Sad | 21.506 | 2.034.772 | ||||
* danas Podgorica |
SFRJ je po zadnjoj teritorijalnoj podjeli bila administrativno podijeljena na 6 republika i dvije autonomne pokrajine, koje su pripadale SR Srbiji. Republike su bile podijeljene na općine, a veći gradovi su se mogli sastojati od nekoliko općina.