Vlasi Predojevići
From Wikipedia, the free encyclopedia
Vlasi Predojevići su vlaška skupina/katun, smještena na području Bileće, gdje se nalazio njihov glavni naseobinski kompleks (de vila de Predouich), a ponekada se spominju i u obliženjm Gacku, Nevesinju i Rudinama. Vlasi Predojevići doživjeli su i imaju značajnu literaturnu promociju preko čuvenog Hasan-paše Predojevića, osvajača Bihaća (druga polovina XVI stoljeća). On je predstavljan njihovim potomkom, prvim poznatim islamiziranim članom ‘porodice Predojević’, mada relevantnih potvrda za to nema u izvorima.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Katun Predojevića je vjerovatno izrastao iz neke veće vlaške skupine, no podaci o tome, kao ni o katunaru imena Predoje nisu sačuvani. Prvi izvorni podaci o Predojevićima potiču iz augusta 1372. godine, kada se imenom spominju četvorica prvih poznatih pripadnika katuna Predojevog: Milaš Grubetić, Brajko Boljojević, Bjeloje Boljojević i Nenad Bratošević. Kao i sve druge vlaške skupine i Predojevići se pretežno bave stočarstvom, ulaze u razne poslovne poduhvate sa Dubrovčanima, uključujući karavanski prevoz raznih artikala, većinom soli. Kao dodatni izvor prihoda Predojevići praktikuju pljačke i prepade na dubrovačke trgovce.
Istaknutiji pripadnici ovog katuna bili su: Čeprnja Brajanović sa sinovima Stjepanom, Vukcem, Lukačem i Bogdanom Čeprnjićem, zatim Zagorac Brajanović sa sinom Jurjem Zagorčićem i unucima Obradom, Vukotom, Radičem, Ivanišem, Radojom, Vukićem i Mladienom Jurjević Zagorčićem. Predojevići su jedno vrijeme bili ljudi vlasteoske porodice Pavlovića, da bi prije dolaska Osmanlija priznavali seniorstvo Kosača. Nakon pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva od vlaha Predojevića se spominju Mrkša Radosalić, Juraj Vukčić i Bogdan Vučihnić.