Zgrada željezničke stanice Bistrik
saobraćajni objekat, Javni objekat, Željeznička stanica / From Wikipedia, the free encyclopedia
Zgrada željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. željeznicom uvezale Sarajevo sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.
Tako je stvorena ideja o izgradnji tzv. Istočne pruge, prema Višegradu, odakle se preko Šarganske osmice moglo putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul. Puštanje pruge u promet 1906. ozvaničeno je i otvaranjem zgrade stanice na Bistriku. Zgrada je bila tipiziran objekt, djelo arhitekata koje je plaćala država, potpuno jednaka staničnoj zgradi na Palama.[1]
Nakon što je posljednji voz, popularni Ćiro ispraćen sa stanice početkom avgusta 1978, zgrada je služila kao stambeni prostor. Nakon zatvaranja pruge, rodila se ideja da se u zgradi stanice otvori Muzej uskotračnih željeznica BiH s galerijskim prostorom i vanjskim eksponatima, ali za to nije bilo dovoljno novca.[1] U oktobru 2020.[2] započela je obnova koje je završena 2022 na Dan grada Sarajeva. U bistričkoj stanici otvoren je restoran i stalna muzejska postavka iz filma "Valter brani Sarajevo".[3]