Šljiva
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Šljiva (Prunus domestica L.) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice Rosaceae, te naziv za plod tog drveta.
Karakteristike
Šljiva je listopadno drvo koje raste uspravno, sa razgranatom krošnjom, i može dostići visinu do 10 metara. Mlada kora drveta je glatka i prošarana bjelkastim lenticelama, sive do sivosmeđe boje, dok je starija kora drveta uzdužno ispucala. Listovi su ovalni, nazubljeni po rubovima, tamnozeleni s gornje strane, a svjetliji i maljavi s donje.[1][2]
Cvjetovi su bijeli, dvospolni i pojavljuju se u aprilu, najčešće pojedinačno ili po nekoliko zajedno. Plod je ovalna koštunica duga do 7,5 cm, raznih boja (plava, žuta, crvena), sa sočnim, zelenkastožutim mesom koje se lako odvaja od košpice. Vrijeme sazrijevanja zavisi od sorte.[1][2]
Šljive su bogate vitaminima A i C. Spadaju u niskokalorično voće tako da se preporučuju u ishrani.[3]
Remove ads
Uzgoj
Šljiva se razmnožava sjemenom ili vegetativno, najčešće cijepljenjem (kalemljenjem). Najbolje uspijeva na povišenim i prozračnim terenima gdje cirkulacija zraka sprječava razvoj bolesti. U dolinama i na vlažnijim zemljištima češće dolazi do pojave biljnih oboljenja. Berba se obično vrši trešnjom stabala, pri čemu se ispod krošnje postavlja najlon ili platno. Opali plodovi se zatim ručno sakupljaju.[2]
Remove ads
Upotreba
Plodovi šljive su slatki i ukusni, mogu se jesti svježi ili se koriste za proizvodnju sokova, džemova i pekmeza. Šljivov sok se može fermentirati u alkohol, čime se proizvodi poznato alkoholno piće šljivovica. Sušene šljive se također upotrebljavaju u ishrani, naročito u pripremi kompota, kolača i slično.[2]
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads