Boja

Za druga značenja, pogledajte Boja (čvor).

Boja je čulni doživljaj svjetlosnog odraza od čestice/objekta.

Krug boja

U vidnom spektru, odnosno skupu boja, koje ljudsko oko može raspoznati, dolaze redom crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, ljubičasta. Učestalost (frekvenciju) svjetlosnog vala ispod učestalosti za crvenu boju nazivamo infracrvenim valom. Učestalost svjetlosnog vala iznad učestalosti za ljubičastu boju nazivamo ultraljubičastom bojom. Ljudsko je oko ne zapaža (tada vidimo drugu boju koja je u pozadini), ali je vidni organi nekih životinja zapažaju, poput pčelinjeg oka. Spektar boja se može vidjeti ako snop bijele svjetlosti usmjerimo na prizmu, i tada dolazi do njena rasapa. Infracrveni val se može opaziti na drugi način: nađe li mu se na putu u rasutom spektru toplomjer, temperatura biva povišena - ljudski ga organizam doživljava kao toplinu.

Prva podjela boja je na osnovne i složene. Tri osnovne boje su: crvena, žuta i plava. One se zovu i primarne boje. Tri složene boje dobijaju se miješanjem osnovnih boja: crvena+žuta=narandžasta, plava+žuta=zelena i plava+crvena=ljubičasta. Te boje se nazivaju i sekundarne. Tercijarne boje dobijaju se miješanjem primarnih i sekundarnih (npr. plavozelena, žutozelena i dr.).

Boje vidljive ljudskom oku

Boja	raspon valnih duljina	frekvencijski raspon
Crvena	~ 625-740 nm	~ 480-405 THz
Narančasta	~ 590-625 nm	~ 510-480 THz
Žuta	~ 565-590 nm	~ 530-510 THz
Zelena	~ 500-565 nm	~ 600-530 THz
Cijan	~ 485-500 nm	~ 620-600 THz
Plava	~ 440-485 nm	~ 680-620 THz
Ljubičasta	~ 380-440 nm	~ 790-680 THz

Druga podjela boja je na tople (crvena, žuta, narandžasta) i hladne (plava, ljubičasta, zelena). Tako su podijeljene zato što se u prirodi mogu zamijetiti uz određena toplinska stanja (crveno – vatra, plavo – more). U neutralne boje spadaju smeđa, kafena i sl..

Komplementarne boje su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze na suprotnim stranama Ostwaldovog kruga boja. To su: narandžasta i plava (zato što narandžasta nastaje miješanjem crvene i žute, tj. u sebi nema nimalo plave boje), ljubičasta i žuta, crvena i zelena.

Dugine boje obuhvaćaju spektar sedam boja (primarne i sekundarne) koje možemo vidjeti propuštanjem zrake svjetlosti kroz trostranu kristalnu prizmu.

Nauka koja se bavi proučavanjem boja zove se optika.

Vanjski linkovi

• Bibliografska baza podtaka o teoriji boja, Buenos Aires Univerzitet
• Why Should Engineers and Scientists Be Worried About Color? (Zašto inžinjeri i naučnici trebaju brinuti o bojama?)
• Robert Ridgway's A Nomenclature of Colors (1886) and Color Standards and Color Nomenclature (1912) - pretraživi digitalni faksimili u Biblioteci Linda Hall
• Albert Henry Munsell's Notacije boja, (1907) na Project Gutenberg
• AIC, International Colour Association
• The Effect of Color | OFF BOOK Arhivirano 15. 4. 2013. na: Archive.today Dokumentarni film izradili Off Book (Web serije)
• ROY G. BIV: An Exceedingly Surprising Book About Color by Jude Stewart