Budva

Budva (ćir. Будва) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Budva Будва
grad
Општина Будва
pogled na Budvu
Zastava Grb
Budva Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°17′19″N 18°50′32″E
Država	Crna Gora
Vlada
• Gradonačelnik	Marko Carević (DF)
Površina
• Općina	122 km2
Najveća nadmorska visina	0 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	19.218
• Općina (gustoća)	157,52 /km2
• Naselje	13.338
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	85310
Pozivni broj	+ 382 (033)
Registracija vozila	BD
Veb-sajt	Općina Budva

Budva, zvono ispred ulaza u stari grad

Geografija

Budva je dio Boke. Današnji prostor općine čine geografsko-historijska područja (stare bokeljske općine): Budva (Donji Grbalj), Brajići, Maine, Pobori i Paštrovići. Područje oko grada, duž obale, poznato je i kao Budvanska rivijera. Značajni turistički objekti se nalaze unutar mletačkih zidina iz 15. vijeka, koje okružuje budvanski Stari grad. Stari grad je bio teško oštećen u razornom zemljotresu 1979. godine, ali je potpuno obnovljen. U blizini Budve nalazi se turistički centar Bečići.

Historija

Budva je promijenila mnoge osvajače, a najduže su se na području grada zadržali Mleci i Austrijanci, koji su napustili grad 1918. godine.

Budva je stara oko 2.500 godina i jedan je od najstarijih gradova na Jadranskom moru. Središte je crnogorskog turizma i poznata je po pješčanim plažama i arhitekturi.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Budva)

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Budva imala je 19.218 stanovnika, od čega u samoj Budvi 13.338.

Općina Budva

Broj stanovnika po popisima[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
3.825	4.364	4.834	6.106	8.632	11.717	15.909	19.218

Napomena: Nastala iz stare općine Budva koja nije mijenjala granice.

Budva (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
687	812	1.349	2.550	4.684	7.178	10.918	13.338

Popis 2011.

Narodnost 2011[2] Crnogorci 6.847 (51,33%) Srbi 4.779 (35,82%) Rusi 132 (0,98%) Hrvati 130 (0,97%) Muslimani 72 (0,53%) Srbi–Crnogorci 69 (0,51%) Albanci 65 (0,48%) Bošnjaci 61 (0,45%) Makedonci 54 (0,40%) Jugoslaveni 50 (0,37%) Bosanci 34 (0,25%) Crnogorci–Srbi 34 (0,25%) Mađari 20 (0,14%) Slovenci 10 (0,07%) Goranci 9 (0,06%) Nijemci 9 (0,06%) Italijani 8 (0,05%) Egipćani 7 (0,05%) Romi 7 (0,05%) Turci 6 (0,04%) Muslimani–Bošnjaci Z Ostalo 126 (0,94%) Regionalna pripadnost 43 (0,32%) Ne želi da se izjasni 765 (5,73%) ukupno 13.338

Jezik 2011[2] Srpski 6.791 (50,91%) Crnogorski 4.879 (36,57%) Srpskohrvatski 376 (2,81%) Ruski 157 (1,17%) Maternji 139 (1,04%) Hrvatski 68 (0,50%) Albanski 62 (0,46%) Bosanski 42 (0,31%) Makedonski 40 (0,29%) Mađarski 17 (0,12%) Srpsko–Crnogorski 15 (0,11%) Crnogorsko–Srpski 12 (0,08%) Njemački 11 (0,08%) Engleski 10 (0,07%) Bošnjački 6 (0,04%) Slovenski 6 (0,04%) Hrvatsko–Srpski Z Romski Z Rumunski Z Ostali 107 (0,80%) Regionalni jezici Z Ne želi da se izjasni 589 (4,41%) ukupno 13.338

Vjera 2011[2] Pravoslavna 11.865 (88,95%) Islamska 340 (2,54%) Katolička 304 (2,27%) Kršćani 54 (0,40%) Adventist 26 (0,19%) Agnostik 15 (0,11%) Protestant 7 (0,05%) Budisti 6 (0,04%) Ostale vjeroispovijesti 82 (0,61%) Ateista 236 (1,76%) Ne želi da se izjasni 403 (3,02%) ukupno 13.338

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Budva
1991[3]	2003[4]
ukupno: 7,178   Crnogorci 4,735 (65,96%)   Srbi 1,409 (19,62%)   Jugoslaveni 644 (8,97%)   Hrvati 103 (1,43%)   Muslimani 85 (1,18%)   Albanci 50 (0,69%)   Makedonci 9 (0,12%)   Mađari 7 (0,09%)   Romi 5 (0,06%)   Bugari 4 (0,05%)   Česi 4 (0,05%)   Nijemci 4 (0,05%)   Slovenci 4 (0,05%)   Rusi 3 (0,04%)   Slovaci 3 (0,04%)   Poljaci 2 (0,02%)   Rumuni 1 (0,01%)   ostali 18 (0,25%)   neopredijeljeni 5 (0,06%)   region. opr. 13 (0,18%)   nepoznato 70 (0,97%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 10,918   Crnogorci 5,260 (48,17%)   Srbi 4,177 (38,25%)   Muslimani 167 (1,52%)   Hrvati 134 (1,22%)   Jugoslaveni 69 (0,63%)   Albanci 43 (0,39%)   Romi 27 (0,24%)   Bošnjaci 24 (0,21%)   Mađari 19 (0,17%)   Makedonci 18 (0,16%)   Rusi 13 (0,11%)   Slovenci 8 (0,07%)   Nijemci 7 (0,06%)   Italijani 4 (0,03%)   ostali 68 (0,62%)   neopredijeljeni 784 (7,18%)   region. opr. 19 (0,17%)   nepoznato 77 (0,70%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)

Vjera	1991[5]
Pravoslavna	6.216 (86,59%)
Katolička	249 (3,46%)
Islamska	111 (1,54%)
Protestantska	15 (0,20%)
Proorijentalni kultovi	2 (0,02%)
Ostale vjeroispovijesti	22 (0,30%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti	12 (0,16%)
Nije vjernik	165 (2,29%)
Nepoznato	386 (5,37%)
ukupno	7.178

Galerija

• 
  jedna do druge srpska pravoslavna crkva "Sv. Sava osvećeni" (lijevo) i rimokatolička crkva "Sv. Marija in punta" (desno)
• 
  srpska pravoslavna crkva "Sv. Trojica"
• 
  unutrašnjost pravoslavne crkve
• 
  rimokatolička crkva "Sv. Ivan krstitelj"
• 
  unutrašnjost katoličke crkve
• 
  stari grad
• 
  gradske zidine
• 
  stari grad, detalj
• 
  ulica u starom gradu
• 
  arheološki muzej
• 
  hotel "Avala"
• 
  hotel "Mogren"
• 
  hotel "Royal gardens"
• 
  turistički kompleks "Slovenska plaža"
• 
  Slovenska plaža
• 
  plaža Mogren
• 
  tvrđava Mogren
• 
  tvrđava Kosmač
• 
  krajolik
• 
  marina
• 
  noć u Budvi
• 
  ostrvo Sv. Nikola ("Havaji")
• 
  sportsko-rekreativni centar
• 
  stadion FK "Mogren"

Budva, panorama

Također pogledajte

• Spisak općina u Crnoj Gori