Jakarta
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Jakarta (Djakarta) je glavni grad i najveći grad Indonezije. Jedna je od najmnogoljudnijih urbanih aglomeracija na svijetu. Smještena na sjeverozapadu ostrva Java, Jakarta je ekonomski, kulturni i politički centar države.
.jpg)
Službeno metropolitansko područje, Jabodetabek, je drugo najveće u svijetu. Jakarta je na spisku globalnih gradova po istraživanju "2008 Globalization and World Cities Study Group and Network (GaWC)"[2]
Ime grad je izvedeno iz stare javanske riječi "Jayakarta" što se prevodi kao "pobjednička djela", "potpuno djelo", ili "potpuna pobjeda".
Osnovan u 4. vijeku, grad je postao značajna trgovačka luka za Kraljevstvo Sunda. Rastao je kao glavni grad kolnije Zapadne nizozemske Indije. Proglašen je glavnim gradom Indonezije, nakon što je država postala nezavisna, nakon Drugog svjetskog rata.
Grad je prije bio poznat po različitim imenima: Sunda Kelapa (397–1527), Jayakarta (1527–1619), Batavia (1619–1942), i Djakarta (1942–1972). Većina indonežana i neki stranci su grad nazivali Veliki Durijan.
Glavna obilježja grada su Državni spomenik i džamija Istiqlal.
Jakarta je ekonomski, kulturni i politički centar Indonezije. Iako se prostire na samo 661,23 km<sup>2 i stoga ima najmanju površinu od bilo koje indonezijske provincije, njeno metropolitansko područje pokriva 7.076.31 km2, što uključuje satelitske gradove Bogor, Depok, Tangerang, Južni Tangerang, i Bekasi, a procjenjuje se da ima 32,6 miliona stanovnika od 2022, što ga čini najvećim urbanim područjem u Indoneziji i drugim po veličini u svijetu (poslije Tokija). Jakarta je na prvom mjestu među indonezijskim provincijama po indeksu ljudskog razvoja. Poslovne prilike i prilike za zapošljavanje u Jakarti, zajedno sa sposobnošću da ponudi potencijalno viši životni standard u poređenju sa drugim dijelovima zemlje, privukle su migrante iz cijelog indonezijskog arhipelaga.
Jakarta je jedan od najstarijih stalno naseljenih gradova u jugoistočnoj Aziji. Osnovan u četvrtom vijeku kao Sunda Kelapa, grad je postao važna trgovačka luka za Kraljevstvo Sunda. Nekada je to bio de facto glavni grad Nizozemske istočne Indije, kada je bio poznat kao Batavia. Jakarta je službeno bila grad unutar Zapadne Jave do 1960. kada je njen službeni status promijenjen u provinciju sa posebnom razlikom glavnog grada. Kao pokrajina, njena vlada se sastoji od pet administrativnih gradova i jednog administrativnog namjesništva. Jakarta je sjedište sekretarijata ASEAN-a. Finansijske institucije kao što su Banka Indonezije, Indonezijska berza i korporativna sjedišta brojnih indonezijskih kompanija i multinacionalnih korporacija nalaze se u gradu.
Glavni izazovi Jakarte uključuju brzi urbani rast, ekološki slom, zagađenje vazduha, saobraćaj u blokadi, zagušenja i poplave zbog slijeganja (rast nivoa mora je relativan, a ne apsolutan). Dio Sjeverne Jakarte tone i do 17 cm godišnje, dok je južni dio relativno stabilan. Ovo je učinilo sjeverni dio grada sklonijim poplavama i jednom od najbrže tonućih prijestonica na svijetu. Kao odgovor na ove izazove, u augustu 2019, predsjednik Joko Widodo najavio je planove za premještanje glavnog grada iz Jakarte u planirani grad Nusantaru, u provinciji Istočni Kalimantan na ostrvu Borneo. MPR je odobrio taj potez 18. januara 2022. Indonežanska vlada ne napušta Jakartu nakon što je objavila planove za preseljenje glavnog grada zemlje, rekao je njen ministar planiranja, obećavajući da će potrošiti 40 milijardi američkih dolara, što je više od cijene izgradnje Nusantare, kako bi se spasio grad u narednoj deceniji.[3]
Remove ads
Geografija
Jakarta se prostire na 661,23 km2, što je najmanja od svih indonežanskih provincija. Međutim, njegovo gradsko područje pokriva 6.392 km2, koje se proteže na dvije granične provincije Zapadna Java i Banten.[4] Područje Velike Jakarte uključuje tri granične oblasti (Bekasi Regency, Tangerang Regency i Bogor Regency) i pet susjednih gradova (Bogor, Depok, Bekasi, Tangerang i Južni Tangerang).
Jakarta je smještena na sjeverozapadnoj obali Jave, na ušću rijeke Ciliwung u zaliev Jakarta, ulaz u Javansko more. Strateški se nalazi u blizini Sundskog moreuza. Sjeverni dio Jakarte je ravnica, od kojih su neke oblasti ispod nivoa mora,[5] i podložne čestim poplavama. Južni dijelovi grada su brdoviti. To je jedan od samo dva azijska glavna grada koji se nalaze na južnoj hemisferi (zajedno sa Dilijem u Istočnom Timoru). Službeno, područje posebnog okruga Jakarte iznosi 661,23 km2 kopnene površine i 6,977 km2 morske površine.[6] Hiljadu ostrva, koja su administrativno dio Jakarte, nalaze se u zalivu Jakarte, sjeverno od grada.
Jakarta leži u niskoj i ravnoj aluvijalnoj ravni, u rasponu od −2 do 91 m sa prosječnom nadmorskom visinom od 8 m iznad nivoa mora sa historijski ekstenzivnim močvarnim područjima. Neki dijelovi grada izgrađeni su na obnovljenim plimnim ravnicama koje se javljaju u okolini.[54] Kroz Jakartu protiče trinaest rijeka. To su rijeka Ciliwung, Kalibaru, Pesanggrahan, Cipinang, Angke, Maja, Mookervart, Krukut, Buaran, Zapadni Tarum, Cakung, Petukangan, rijeka Sunter i rijeka Grogol.[7][8] One teku od visoravni Puncak prema jugu grada, zatim preko grada prema sjeveru prema Javanskom moru. Rijeka Ciliwung dijeli grad na zapadni i istočni okrug. Ove rijeke, u kombinaciji s kišama u vlažnoj sezoni i nedovoljnom drenažom zbog začepljenja, čine Jakartu podložnom poplavama.
Štaviše, Jakarta tone za oko 5 do 10 cm svake godine, i do 20 cm u sjevernim obalnim područjima. Nakon studije izvodljivosti, prstenasti nasip poznat kao Divovski morski zid Jakarte je u izgradnji oko zaliva Jakarta kako bi se mogao nositi s prijetnjom s mora. Nasip će biti opremljen sistemom za pumpanje i retenzijskim prostorima za odbranu od morske vode i funkcionisati kao cesta sa naplatom putarine. Očekuje se da će projekat biti završen do 2025.[9] U januaru 2014, centralna vlada se složila da izgradi dvije brane u Ciawi, Bogor i 1,2 km tunel od rijeke Ciliwung do rijeke Cisadane kako bi se ublažile poplave u gradu.[10] Danas se radi na tunelu za podzemnu vodu od 1,2 km, kapaciteta 60 m3 u sekundi između rijeke Ciliwung i kanala East Flood kako bi se olakšalo izlivanje rijeke Ciliwung.[11] Godine 2023. New York Times je objavio da na nekim mjestima Jakarta tone i do 30 cm godišnje.[12]
Zagovornici zaštite životne sredine ističu da slijeganje vode uzrokovano vađenjem podzemnih voda, od čega je većina ilegalna. Nadalje, vladin nedostatak stroge regulative pojačava pitanje jer se mnoge nedavno izgrađene visoke zgrade, korporacije i tvornice širom Jakarte odlučuju za ilegalno vađenje podzemne vode. U stvari, u nedavnoj inspekciji 80 zgrada u Jalan Thamrinu, prometnoj cesti oivičenoj neboderima i tržnim centrima, 56 zgrada je imalo pumpu za podzemnu vodu, a 33 su ilegalno crpile podzemne vode.[13] Ovo bi se moglo zaustaviti zaustavljanjem eksploatacije (kao što je to učinio grad Tokio), povećanjem efikasnosti i pronalaženjem drugih izvora za korištenje vode. Štaviše, povećanje regulacije kroz veće poreze ili ograničavanje crpljenja podzemne vode pokazalo se da pomaže gradovima poput Šangaja, Tokija i San Josea da oslobode problem slijeganja vode.[14] Rijeke Jakarte su veoma zagađene i trenutno nepodesne za vodu za piće.[15]
Jakarta se suočava sa značajnim zagađenjem vazduha, posebno tokom sušne sezone od augusta do decembra. Suh vazduh tokom ovog perioda omogućava česticama zagađivača da ostanu suspendovani u atmosferi tokom dužeg perioda, što doprinosi lošem kvalitetu vazduha.[16][17]
Remove ads
Reference
Dodatna literatura
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads