Filogenetika

Filogenetika (grč. φυλή – fylon = koljeno, pleme, rasa + γένεσις – genesis = generičko, porijeklo, rođenje, izvor) je biološka nauka o genetičkim osnovama evolucijskih procesa i nihovim međugrupnim razlikama (npr. na razini populacija vrsta, rodova itd), koji su otkriveni putem molekulskih sekvenciranja i morfološke matrice podataka.^[1]

Spekulativnno "stablo života" na bazi rRNK gena pokazuje velike grane bakterija, arhea, i eukariota

Filogenetika je ustvari filogenija na temelju analize strukturnih sekvenci bioloških makromolekula (DNK, proteini i druge). Rezultati filogenetičkih studija podržavaju hipotezu o evolutcijskoj historiji taksonomskih grupa, tj. njihovoj filogenezi.^{[2][3][4] [5][6]}

Evolucija je proces u kojem se genetički sastav populacija vremenom mijenja pa se ona može podijeliti u odvojene grane, koje ne hibridiziraju. Njihova filogeneza se dalje odvija nezavisno ili neestaju (izumiru). Proces evolucijskog grananja može biti prikazan kao filogenetsko stablo (stablo života), a mjesto svake od različitih skupina organizama na hipotetskom stablu se temelji na hipotezu o redoslijedu presudnih događaja tokom evolucijskog grananja . Slični koncepti se primjenjuju i u hisorijskoj lingvistici.

Također pogledajte

• Filogenija
• Filogeneza
• Ontogenija
• Evolucija