George Boole
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
George Boole (Džordž Bul) je bio engleski matematičar i filozof. Rođen je 2. novembra 1815. u Lincolnu, Engleska.
Njegovo formalno školovanje bilo je ograničeno — većinu znanja, naročito iz matematike, latinskog i drugih oblasti, stekao je samostalno. Radni vijek je započeo sa 16 godina, kada je postao glavni uzdržavatelj svoje porodice, zbog čega je započeo rad u obrazovanju, kao pomoćni nastavnik u školi u Doncasteru (Heigham’s School). Kratko je predavao i u školi u Liverpoolu, a u 19. godini otvorio je svoju školu u Lincolnu. Kasnije je preuzeo Hall’s Academy u Waddingtonu, nakon čega se opet vratio u Lincoln, gdje je vodio internatsku školu. Tokom tog razdoblja počeo je stupati u kontakte s matematičarima i lokalnim društvenim krugovima.[1]
Remove ads
Godine 1844. Boole je objavio rad “On a General Method in Analysis”, koji je osvojio prvu Zlatnu nagradu za matematiku koju je dodijeljeno od strane Kraljevskog društva (Royal Society). Njegovi kontakti u naučnim krugovima pomogli su mu u prijavi za profesorsko mjesto.[1][2]
Godine 1849. izabran je za prvog profesora matematike na novoosnovanom Queen’s College Cork (u Irskoj) i bio je na toj poziciji od 1849. do svoje smrti 1864. Južno od Londona, prijatelji i susjedi u Lincolnu priredili su mu svečanu večeru prilikom njegovog odlaska, a na toj prilici poklonjen mu je vrijedni skup knjiga i srebrni stalak za pero, danas poznat kao “Boole Inkstand” — taj predmet je bio izložen u knjižnici UCC na pozajmici od njegovog pra-pra-unuka, prof. Geoffreyja Hintona.[1][2]
Za svoj rad dobio je nekoliko priznanja: Keith Medal od Kraljevskog društva Edinburga 1855. godine, te je 1857. izabran za člana Kraljevskog društva (Fellow of the Royal Society, FRS). Također je dobio počasne titule LL.D. od Trinity Collegea u Dublinu (1851) i D.C.L. od Oxforda.[1]
Boole je radio u područjima diferencijalnih jednačina i algebarske logike, ali je najpoznatiji po svom djelu An Investigation of the Laws of Thought (1854), u kojemu je formulirao ono što danas nazivamo Booleovom algebrom. Ta logika smatra se temeljem moderne informacijske nauke i digitalne ere. Smatra se jednim od osnivača računarske nauke iako u njegovo vrijeme računari nisu postojali. Ostala važna djela su A Treatise on Differential Equations (1859) i A Treatise on the Calculus of Finite Differences (1860). Ukupno je objavio preko 50 naučnih radova.[1][2]
Umro je 8. decembra 1864. i sahranjen je na groblju crkve St Michael’s u Blackrocku, Cork.
Remove ads
Također pogledajte
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads