Konavle (područje)

Konavle (Konavli, Konavlje) su geografska mikroregija na krajnjem jugu kontinentalne Hrvatske, na tromeđi sa Bosnom i Hercegovinom (sjever) i Crnom Gorom (istok). Na jugu je obala Jadranskog mora. Područje Konavala geografski je smješteno na dijagonalnom pravcu od Dubrovnika do Herceg Novog, sa mora je oštra i teško pristupačna obala a u unutrašnjosti predstavlja plodan pojas prostrt do hercegovačkih grebena. Zbog svog bogatstva nazvano je ”misirom Dalmacije”.^[1]

karta oblasti (zapadno: Konavle, istočno: dio Boke

Konavle, krajolik

Plaža Pasjača, južno od naselja Popovići

Historija

Konavle predstavljaju slavensku zemlju (sklavinija, koju bilježe bizantski izvori u ranom srednjem vijeku), Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio. Blisko je vezano sa susjednom sklavinijama Zahumljem i Travunijom. U razvijenom srednjem vijeku Konavle su se nalazile pod vlašću srpskog oblasnog gospodara Nikole Altomanovića, pa zetske vlastele Balšića u periodu 1373-1377. Teritorijalnim širenjem Tvrtka I. Kotromanića početkom 1377. Konavle su ušle u sastav Bosanskog kraljevstva. Konavle su bile župa u srednjovjekovnoj Bosni u periodu (1377-1419/1426).

Pod upravom su vlastele Sankovića do 1391. Pokušaj Sankovića da prodaju Konavle Dubrovčanima 1391. rezultirao je time da su ga izgubili. Novi vlasnici Konavala su bili Pavlovići i Kosače. Novija istraživanja pokazuju da je posjed Konavala podijeljen prema vazalima ove dvije porodice, a ne na istočni i zapadni dio. Time je bio nekompaktna cjelina i izvorište problema za dvije bosanske porodice. Vojvoda Sandalj Hranić Kosača je juna 1419. prodao svoj dio posjeda, a krajem 1426. vojvoda Radoslav Pavlović svoj dio. Za tu prodaju dobijali su redovan godišnji tribut (Konavoski dohodak).

Za razliku od vremena kada su to pokušavali Sankovići, bosanski vladari i sabor su odobrili učinjene kupoprodaje. Kasnije je došlo do dva sukoba koji su izvorište imali u ovim kupoprodajama (Konavoski rat 1430-1432, Drugi konavoski rat). Vojno sjedište Konavala bilo je u Sokolu. Politički centar nalazio se u naselju Ljuta. Značajnija naselja su Cavtat (Captat, Civita vechia), Obod, Bani, Sastavni dijelovi Konavala su Vitaljina i Prevlaka.

Pod dubrovačkom vlašću područje Konavala je inkorporirano u Dubrovačku Republiku.

Također pogledajte

• Konavle (Hrvatska)