Nikaragva

From Wikipedia, the free encyclopedia

Nikaragva
Remove ads

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Pacifik, a na istoku na Karipsko more.

Kratke činjenice República de Nicaragua, Glavni grad ...
Remove ads

Historija

Prije dolaska Evropljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").

Španci su je kolonizirali 1524. a nezavisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.

Od samih početaka nacionalne historije prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i duže periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".

1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.


Remove ads

Vlada

Ustroj vlasti je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom.

Političke podjele

Geografija

Republika Nikaragva se nalazi u Srednjoj Americi između Karipskog mora na sjeveroistoku i Tihog okeana na jugozapadu. Istočne ravnice obrubljene su močvarama i lagunama, ali dublje u unutrašnjosti krajolik se izdiže do središnjeg brdovitog prostora iznad kojega su dva vulkanska lanca i jezero Nikaragva. Mnogi su vulkani i danas aktivni, pa ima jakih potresa.

Privreda

Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kahve i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tokom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.

Remove ads

Stanovništvo

Oko 69% populacije čine mestici, potomci Evropljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Evropljana ima oko 17%, uglavnom španskog porijekla. Tokom 19. vijeka dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.

Kultura

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads