Infarkt miokarda

Infarkt miokarda (MI), obično poznat kao srčani udar, nastaje kada se protok krvi smanji ili zaustavi do koronarne arterije srca, uzrokujući oštećenje srčanog mišića.^[1] Najčešći simptomi su bol u grudima ili nelagodnost koja se može proširiti u rame, ruke, leđa, vrat ili vilicu.^[1] Često se javlja u sredini ili lijevoj strani grudnog koša i traje duže od nekoliko minuta.^[1] Nelagodnost se povremeno može osjećati kao žgaravica.^[1]Predstavlja odumiranje tkiva srčanog mišića, koje je prouzrokovano prestankom ili naglim smanjenjem cirkulacije krvi koja traje duže od 6 sati. Najčešće je uzrokovan krvnim ugruškom. Ostali simptomi mogu uključivati kratak dah, mučnina, osećaj nesvestice, hladan znoj ili osećaj umora.^[1] Oko 30% pogođenih ima atipske simptome.^[8] Žene su češće bez bolova u grudima i umjesto toga imaju bol u vratu, rukama ili osjećaju umor.^[9] Među osobama starijim od 75 godina, oko 5% je imalo IM sa malo ili nimalo simptoma u historiji.^[10] Može biti ga uzrokovati srčana slabost, nepravilan srčani ritam, kardiogeni šok ili srčani zastoj.^[3][4]

Infarkt miokarda
Drugi nazivi	Srčani udar ili akutni infarkt miokarda
Infarkt miokarda nastaje kada se polahko nakuplja aterosklerotični plak u unutrašnjoj sluznici koronarne arterije, a zatim iznenada pukne, uzrokujući katastrofalnu formaciju tromba, potpuno začepljenje arterije i sprečavanje nizvodnog protoka krvi.
Specijalnost	Kardiologija, hitna medicina
Simptomi	Bol u grudima, kratkoća daha, mučnina, osjećaj nesvjestice, hladan znoj, osjećaj umora; bol u ruci, vratu, leđima, vilici ili trbuhu[1][2]
Komplikacije	Srčana slabost, nepravilan rad srca, kardiogeni šok, srčani zastoj[3][4]
Uzroci	Obično koronarna arterijska bolest[3]
Faktori rizika	Visoki krvni pritisak, pušenje, dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, gojaznost, visok holesterol u krvi[5][6]
Dijagnostička metoda	Elektrokardiogrami (EKG), analize krvi, koronarna angiografija[7]
Tretman	Perkutana koronarna intervencija, tromboliza
Lijek	Aspirin, nitroglicerin, heparin
Prognoza	STEMI 10% rizika od smrti (razvijeni svijet)
Frekvencija	15,9 miliona (2015.)

Zona boli usljed srčanog udara

Uzroci i dijagnoza

Većina IM se javlja zbog koronarne arterijske bolesti.^[3] Faktori rizika su visok krvni pritisak, pušenje, duhana dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, gojaznost, visok holesterol u krvi, loša ishrana i prekomerni unos alkohola.^[5][6] Potpuna blokada koronarne arterije uzrokovana rupturom aterosklerotskog plaka obično je osnovni mehanizam IM.^[3] MI su rjeđe uzrokovani spazmom koronarnih arterija, koji može biti posljedica uzimanja kokaina, značajnog emocijskog stresa (poznatog kao Takotsubov sindrom ili sindrom slomljenog srca) i ekstremne hladnoće, između ostalog.^[11][12][7]Brojni testovi su korisni za dijagnosticiranje, uključujući elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage i koronarografiju. EKG, koji je snimak električne aktivnosti srca,koji može potvrditi ST elevaciju MI (STEMI), ako je ST elevacija prisutna.^[8][13] Često korišteni testovi krvi uključuju troponin i rjeđe kreatinski test kinaza MB.

Klinička slika

Bol iza grudne kosti, malaksalost, znojenje, nagon na povraćanje, pad krvnog pritiska, ubrzano lupanje srca.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, elektrokardiografije (EKG), laboratorijskih nalaza.

Liječenje

Prije svega potrebno je spriječiti iznenadnu smrt do smještaja u bolničku ustanovu, liječi se poremećaj ritma srca, daju se antikoagulansi za sprječavanje stvaranja novih krvnih ugrušaka te trombolitici, koji služe za razbijanje nastalih ugrušaka.