Bočne komore

From Wikipedia, the free encyclopedia

Bočne komore
Remove ads

Bočne komore ili često lateralne komore su dijelovi komorskog sistema mozga sisara. Sadrže ih obje moždane hemisfere, po jednu. Označavaju se kao prva i druga moždana komora, koje su veće i od treće i od četvrte moždane komore.

Kratke činjenice Bočne komore (Ventriculus lateralis), Identifikatori ...
Thumb
Položaj bočnih komora (crvrne)

Svaka bočna komora liči na strukturu u obliku slova C koja počinje u gornjem rogu temporalnog režnja, putuje kroz tijelo tjemenog i čeonog režnja, a na kraju završava na intraventrikulskim otvorima, gdje se svaka očna komore povezuje sa centralnom trećom komorom. Duž zadnjeg roga, proteže unazad u potiljačni režanj, a prednji rog bočne komore se proteže dalje u frontalni režanj.[1][2][3] [4][5][6]

Remove ads

Struktura

Thumb
Rogovi bočnih komora
Thumb
Bočne komore su povezane sa trećom komorompreko međukomornih otvora (foramina).

Svaka lateralna komora ima tri roga – kornusa. Oni mogu biti u komori ili proširenja režnja.

Prednji (anteriorni) rog lateralne komore ili frontalni rog, prolazi naprijed i sa strane, sa blagim nagibom prema dolje, iz međukomorskog otvora u čeonom režnju i savija se oko prednje strane kaudatnog jezgra. Njegov pod formira gornju površinu dijela corpus callosum (u rostrumu ovog tijela). Medijalno je ograničen prednjim dijelom septum pellucidum, a bočno – glavom kaudatnog jezgra. Svoj vrhunac doseže na zadnjoj površini strukture korpus kalozum.[7][8][9][10]

Zadnji rog lateralne komore ili okcipitalni rog, prelazi u okcipitalni režanj. Njegov pravac je unazad i bočno, a zatim na medijalni odjeljak. Krov formiraju vlakna corpus callosum koja prolaze na sljepoočni i potiljačni režanj. Na njenom medijalnom zidu je uzdužna eminencija, u malom hipokampusu, koji je involucija komorskog zida proizvedenog od kalkarine brazde. Iznad ove hvataljke (forcepsa) zadnjeg corpus callosum, prolazi kroz orbitu za ulazak u potiljačni režanj, izazivajući još projekcija, u vijugi zadnjeg roga. Kalkarine vijuge zadnjeg roga su izuzetno varijabilne u stupnju svoje razvijenosti; u nekim slučajevima one su slabo definirane, u drugim istaknute.

Donji rog lateralne komore ili temporalni/sljepoočni rog , je najveći od rogova. Prelazi u sljepoočni režanj, formirajući krivinu krajem zadnjeg dijela talamusa. Prvo polazi unazad, lateralni dio, i naniže, a onda se zakrivljuje na oko 2,5 cm od tjemena temporalnog režnja. Njegov ravac pružanja je prilično dobro naznačen na površini mozga – gornjom sljepoočnom brazdom. Krov se formira uglavnom od donje površine obloge corpus callosum, ali i repa kaudatnog jezgra i terminalnih pruga, a svojim dodacima se produžava se naprijed u krov sljepoočnog roga; rep caudatnog jezgra veže putamen. Njegov gornji sloj predstavljaju sljedeći dijovi: hipokampus, fimbria hipokampusa, kolateraln eminencija i pleksus mrežnjače. Kada se ukloni pleksus mrežnjače, vidi se rascjep poput otvora, uz medijalni zid temporalnog roga; ova pukotina predstavlja donji dio koroidne pukotine.

Tijelo bočne komore je centralni dio, samo zadnji frontalnom rogu. Trougao bočnih komora prostor definiransljepoočnim i potiljačnim rogom (nazad) i tijelom lateralne komore (sprijeda). Cella media je centralni dio lateralne komore. Ependimi, koji pokrivaju unutrašnjost bočnih komora, su epitelne ćelije.[11]

Razvoj

Bočne komore, slično kao i drugi dijelovi ventrikulskog sistema mozga, razvijaju se od centralnog kanala neuralne cijevi. Naime, bočne komore potiču iz dijela cijevi koja je prisutna u prozencefalonu u razvoju, a potom u telencefalonu.[12]

U prva tri mjeseca prenatalnog razvoja, centralni kanal se širi u lateralne, treću i četvrtu komoru, povezane tanjim kanalom. U bočnim komorama, pojavljuju se specijalizirana područja – pleksus mrežnjače – koja proizvode likvor. Ako je njegova proizvodnja veća od reapsorpcije ili njegovo stvaranje blokirano, može nastati proširenje komora i pojave hidrocefalusa. Fetusne lateralne komore se mogu dijagnosticira pomoću linearnog ili planarnog mjerenja.[13][14]

Remove ads

Klinički značaj

Volumen bočnih komora se zna povećavati s dobi. Također su uvećane i u velikom broju neuroloških stanja, kod kojih su prosječno veće kod pacijenata sa shizofrenijom, bipolarnim poremećajem, glavnim depresivnim poremećajem i Alzheimerovom bolešću.[15][16][17]

Strukture ventrikulskog sistema su embriološki izvedene iz neuronskih kanala, centralne nervne cijevi.[18]

Dodatne slike

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads