Ubuntu (operativni sistem)
Linux operativni sistem zasnovan na debian From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Ubuntu (/u'buntu/) je Linux distribucija uglavnom namijenjena korištenju na desktop računarima. Baziran na Debian Linuxu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korištenja, slobodi od ikakvih restrikcija, redovnom rasporedu izdavanja novih verzija i jednostavnoj instalaciji. Sponzoriran je od strane Canonical Ltd., privatne kompanije koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth.
 | Ovaj članak ili njegov dio sadrži zastarjele podatke. |
Remove ads
Ime distribucije dolazi iz Zulu i Xhosa jezika što znači "humanost prema drugima". Slogan Ubuntua - "Linux za ljudska bića", odražava jednu od glavnih draži - pravljenje Linuxa pristupačnijim i jednostavnijim za korištenje. Zbog njegove lahkoće korištenja, smatra se odličnom "početničkom" distribucijom. Najnovija verzija, Ubuntu 24.10 (Oracular Oriole) izdata je 10. Oktobra 2024. godine.
Remove ads
Historija i razvoj
Originalno ime projekta je bilo "no-name-yet.com" (još-bez-imena),[1][1] i ta domena je korištena sve do današnjeg dana.[2]
Prva verzija Ubuntua izdata 20. oktobra 2004. je počela sa razvojom kao obični fork Debian GNU/Linux projekta, sa ciljem da bude odvojena od sporog toka izdavanja novih verzija Debiana.[3] Pošto se Ubuntu izdaje svakih šest mjeseci, to mu omogućava da uvijek sadrži najnoviju verziju GNOME grafičkog okruženja. Za razliku od drugih običnih Debian forkova kao Xandros, Linspire i Libranet, Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana sa Ubuntuom te većinu vremena koriste slobodni softver umjesto oslanjanja na closed-source.[4]
Paketi za Ubuntu su generalno bazirani na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianov APT sistem za upravljanje paketima, iako Debian i Ubuntu paketi nisu uvijek binarno kompatibilni jedan s drugim. Mnogi programeri Ubuntua su također održavatelji (engleski: maintainers) ključnih Debian paketa.[5]
Ubuntu trenutno finansira Mark Shuttleworth kroz Canonical Ltd. 8. jula 2005, Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. su bili najavili osnivanje Ubuntu fondacije i ponudili novac za osnivanje u iznosu od 10 miliona dolara. Cilj fondacije je bio da osigura podršku i razvoj svih budućih verzija Ubuntua, ali od 2006. fondacija ostaje neaktivna. Mark Shuttleworth je opisao fondaciju kao alternativu u finansiranju u slučaju da Canonical prestane učestvovati.[6]
Remove ads
Karakteristike
Najvažniji ciljevi Ubuntua su:
- biti jednostavan za upotrebu;
- imati jednostavnu instalaciju i biti distributivan;
- biti dostupan u raznim jezicima;
- uključiti što više zajednice Što je moguće, promovirajući značenje "humanosti" unutar softverskog sistema.
Upotrebljivost
Ubuntu je baziran na GNOME grafičkom okruženju, koji je specifično dizajniran da osigura besplatni, jednostavni i intuitivni interfejs te pritom nudi cijeli skup modernih desktop aplikacija.[7] Povrh tih aplikacija uključenih u GNOME, Ubuntu dolazi sa dodatnim produktivnim softverom koji uključuje LibreOffice, Mozilla Firefox web browser i GIMP grafički editor.
Ubuntuov fokus na upotrebljivosti sadrži široko prostranjenu upotrebu sudo alata, koji omogućuje običnim korisnicima izvršavanje administrativnih zadataka bez potrebe prijavljivanja na nesigurni root račun.[8]
Distribucija
Verzija 6.06 je bila prva verzija na jednom CD-u i sadržavala i Live CD i i mogućnost instalacije. Bootao se u potpuno uobličen desktop, koji je omogućavao korisnicima da vide da li je njihov hardver podržan i da eksperimentišu sa dostupnim aplikacijama i nakon toga instaliraju Ubuntu na hard disk uz grafički instaler ubiquity. Proces instalacije čuvao je dokumente kreirane na live desktopu. Alternativni instalacijski medij koji koristio tekstualni debian-instaler bio je dostupan za download, i bio je namijenjen korisnicima sa slabijim računarima, administratorima, i serverima.
Pristupačnost
Ubuntu također naglašava dostupnost i internacionalizaciju, te prikupljanje što više ljudi. Od verzije 5.04, uobičajni encoding je UTF-8. Alat nazvan Rosetta je dio Launchpad web stranice na kojoj korisnici Ubuntua mogu doprinositi prijevodima softvera uključenog u Ubuntu.
Zajednica i "humanost"
Uobičajni izgled korisničkog interfejsa u trenutnoj verziji je okarakteriziran nijansama smeđe i narandžaste boje. Ubuntu ima veliki broj službenih web foruma gdje se vodi diskusija o samoj distribuciji. Canonical vodi jedan broj mailing listi za projekte i mailing liste razvijatelja tako da konferencije Ubuntu razvijatelja ostaju otvorene korisnicima. Korisnici mogu koristiti The Fridge zajednički blog namijenjen informisanju korisnika o Ubuntu temama.
Remove ads
Klasifikacija paketa i podrška
Ubuntu dijeli sav softver u četiri sekcije, zvane komponente, da prikaže razlike u licenciranju i nivou dostupne podrške.[9] Komponente su Glavna (Main), Ograničena (Restricted), Univerzalna (Universe) i Multiverzna (Multiverse) Paketi su podijeljeni po sljedećim komponentama:
Main i Universe sadrže softver koji odgovara uvjetima Ubuntu licence.[10] Cilj je da Main i Restricted sadrže sav potrebni softver za generalnu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi za specijalizirane aplikacije se nalazu u Universe i Multiverse-u.
Vlasnički (proprietary) softver za Ubuntu je uglavnom nepodržan, ali neke iznimke (Restricted) su napravljene za jako važan vlasnički softver, kao vlasnički drajveri, bez kojh korisnici ne bi koristili Ubuntu na svom sistemu, naročito grafičke karte za koje postoje samo binarni drajveri proizvođača. Nivo podrške je dosta više ograničen nego za Main jer programeri (engleski: developers) nemaju pristup izvornom (source) kodu.
Ubuntu Backportovi je službeno prepoznatljiv projekat backportiranja novih verzija određenog softvera koji je dostupan samo u nestabilnim verzijama Ubuntua. Repozitorij nije obiman; uglavnom se sastoji od paketa koje traže korisnici, koji su objavljeni samo ako se slažu sa pravilima za izbor i kvalitetu.[11]
Dok je neki vlasnički softver koji ne ograničava distribuciju uključen u Ubuntu Multiverse komponentu, on ne sadrži razne pakete za softever koji narušava američki i internacionalni copyright zakon i patente. Primjeri softvera koji nije distribuiran u Ubuntu:
- Softver koji omogućava puštanje CSS video DVDova, tokom upitnog legalnog statusa open-source DVD-dekoding biblioteke libdvdcss u nekim dijelovima svijeta.
- Biblioteke za enkodiranje i dekodiranje za mnoge vlasničke media formate kao Windows Media.[12].
Neslužbeni alati kao EasyUbuntu [13] i Automatix su namijenjeni automatizaciji instalacije i konfiguracije softvera koji nije službeno kreiran za Ubuntu. Njih ne preporučuje Ubuntu razvijateljski tim i te aplikacije mogu dovesti do kvara nadogradnji.[14]
Ubuntu ima sistem certifikacije za third-party vlasnički softver, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijem za certificirane vlasničke pakete nazvan Commercial.[15] Dok softverski paketi u Multiverse-u budu redistributabilni od strane bilo koga, Commercial će sadržavati softver za koji je Canonical dobio specijalnu dozvolu za distribuiranje.[16] Na datum otvaranja repozitorij je imao Opera web browser i RealPlayer media player.
Remove ads
Izdanja
Ubuntu i njegove varijante su dostupne za besplatni download kao ISO slike, ili potpuno besplatno slanje svakome ko zatraži CDove preko Shipit servisa.[17]
Svako izdanje ima kodno ime[18] kao "Utopic Unicorn" i broj verzije dobiven iz godine i mjeseca izdanja. Utopic Unicorn je objavljen u 10. mjesecu 2014[19] godine i zato se označava kao 14.10.
Izdanje dugotrajne podrške
Izdanje 6.06 LTS (dugotrajna podrška), kodnog imena "Dapper Drake", je prvo Long Term Support (dugotrajno podržano) izdanje Ubuntua. Sadašnje izdanje s dugotrajnom podrškom je Ubuntu 24.04 (Noble Numbat) .Canonical planira podržavati LTS izdanja sa nadogradnjama više od drugih Ubuntu izdanja. Nadogradnje paketa su planirane i plaćene tehničkom podrškom i dostupne tri godine na desktopu i pet godina na serveru.
Ubuntu 10.04 LTS sadrži GNOME 2.30, Mozilla Firefox 3.6.3, OpenOffice.org 3.2, Xorg 7.5 i 2.6.32-21.32 verziju Linux kernela.
Poslije „Lucid Lynx“ izdanja, sljedeće LTS izdanje bilo je 12.04, koje je podržano do aprila 2015. na desktopu, odnosno do aprila 2017 na serveru.[45]
Oneiric Ocelot
| Ovaj članak ili njegov dio sadrži zastarjele podatke. |
Za razliku od Natty-ja, Oneiric sadrži "najnovije tehnologije" koje donose nove prednosti ali možda smanjuju nivo stabilnosti. Ubuntu 11.10 sadrži GNOME 3.2, Mozilla Firefox 7.0, LibreOffice 3.4.3, Upstart 1.3, GCC 4.6, i kernel 3.0.0-12.20, a tu je i KDE 4.7.1 [46]. Kao i prošle verzije, Oneiric ima mogućnost direktne nadogradnje sa prošlih verzija. Nadogradnja sa verzije 11.04 se ne odvija automatski kroz obične nadogradnje paketa, već zahtijeva posebne izmjene na menadžeru nadogradnji. Druge metode, kao dist-upgrade opcija apt-get programa, se ne preporučuju.
Zahtjevi za instalaciju sistema
Instalacija sistema
Instalacija Ubuntua se inače izvršava putem CD-ova zvanih Live CD ili Live USB uređaja. Live znači da imate priliku da isprobate Ubuntu operativni sistem sa CD (odnosno USB uređaja), prije nego što instalirate, time da osigurate kompatibilnost hardvera i drajvera (upravljačkih programa). Takozvani čarobnjak koji vas vodi kroz trajni instalacijski proces se naziva Ubiquity. CD slike svih (uključujući i prošla) izdanja su dostupne na Ubuntu web strani. Instalacija sa CD-a, zahtjeva najmanje 256 MB radne memorije.
Korisnici mogu preuzeti sliku diska (.iso) za CD-ove, koju kasnije mogu narezati na fizičke medije (poput CD-ova ili DVD-ova), ili ih pokrenuti sa tvrdog diska (preko programa UNetbootin ili GRUB). Ubuntu je neslužbeno dostupan za ARM, PowerPC, SPARC i IA-64 platforme.
Kompanija Canonical Group Limited je pružala isporuku Live instalacijskih CD-ova za Ubuntu i Kubuntu izdanja (iako je usluga prekinuta u aprilu 2011.), uključujući i one usluge za mjesta za koji bi se plaćalo za isporuku (preko usluge poznatije kao ShipIt). Nekolicina programa poput remastersys i Reconstructor su dostupne da kreirate svoje vlastite uređene kopije Ubuntu Live CD-ova.
Migracijska alatka za Microsoft Windows se zove Migration Assistant (prvi put predstavljena u aprilu 2007.) te se može koristiti za uvoz omiljenih strana, pozadine radne površine, i raznih drugih podešavanja koji bi se mogle prenijeti sa postojećeh Microsoft Windows sistema na novu Ubuntu instalaciju.
Ubuntu i Kubuntu se mogu pokrenuti sa USB Flash uređaja (naravno, ako BIOS računara to podržava), sa opcijom čuvanja podešavanja na flash uređaj. Ovo omogućuje prijenosnu instalaciju koja se može koristiti na bilo kom računaru koji može da pokrene sistem sa USB uređaja. U novijim verzijama Ubuntu operativnog sistema, USB kreator je dostupan za instalaciju Ubuntu-a preko USB uređaja (sa ili bez LiveCD diska).
Remove ads
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads