Ñeꞌẽngatu

From Wikipedia, the free encyclopedia

Ñeꞌẽngatu
Remove ads

Ñeꞌẽngatu térã ñeꞌẽngatu amasoniapegua (tupiñe'ẽ​me: [ɲɛʔɛ̃ŋaˈtu], nheengatu ysyry negro​reguápe: yẽgatu, nheengatu jepokuaaymaguare (tradicional)-pe: nhẽẽgatú, ha ñeꞌẽngatu ysyry tapajo​reguápe: nheẽgatu), ojekuaáva avei tupiñeꞌẽ koꞌãgagua[1] ha tupiñeꞌẽ amasoniapeguáramo, haꞌe tupiguarani ñeꞌẽatyꞌi peteĩ ñeꞌẽ. Oñeñeꞌẽ Ysyry Negro rendaha javeve, teꞌýi baniwa, baré ha warekena apytépe, tenonderãite Vrasil retãvore Amazonas município São Gabriel da Cachoeira​pe. Oñeꞌẽva chupe 19 000 ava jerére (ary 2004-2008).[2]

Thumb
Ñeꞌengatu koꞌãga.
Remove ads

Ñemohenda

Nheengatu oñemoakãrapuꞌã tupinamba ñeꞌẽ okañývagui ha oĩ tupi ñeꞌẽaty tupiguarani atyꞌí​pe.[3] Tupiguarani ñeꞌẽatyꞌi oguereko hembiaporã peteĩ ñeꞌẽ aty guasu ha opaichagua, umíva apytépe, techapyrãramo, xeta, siriono, arawete, kaapor, kamayura, guaja, ha tapirape. Heta koꞌã ñeꞌẽ iñambue heta ary oike mboyve mokoloniahára portugalguakuéra pe yvyraꞌã koꞌãga ojekuaáva Vrasílramo. Ohasávo ára, ojeporu ñeꞌẽpy "tupinamba" oñemombeꞌu haguã umi aty "ojoaju ñeꞌẽkuaaty ha arandupýpe".

Jaipyhývo techapyrãramo terarãnguete, jahecha peteĩ ñembojoja portugalñeꞌẽ vrasilpegua, tupi ñeꞌẽ ymaguare ha ñeꞌẽngatu:

Ehechave Portugalñeꞌẽ, Avañeꞌẽ ...
Remove ads

Ñeꞌẽpukuaa

Pundie

Ñeꞌẽrokái () ohechauka taipu ojehúva mbovy ñeꞌẽpýpe añoite térã, ambue hendáicha, heko nahesakãporãiva. [3]

Ehechave Tembekõipegua (bilabial), Hãirapykuegua (alveolar) ...

Puꞌae

Ehechave Tenondegua (anterior), Paꞌũmegua (central) ...


Remove ads

Umi jehaipyre techapyrã

Pedro Luiz Simpson (1876)
A! xé ánga, hu emoté i Iára. / Xé abú iu hu rori ána Tupã recé xá ceiépi. / Maá recé hu senú i miaçúa suhi apipe abasáua: / ahé recé upáem miraitá hu senecáre iché aié pepasáua. / Maá recé Tupã hu munha iché áramau páem maá turuçusáua, / i r'ira puranga eté. / Y ahé icatusáua xé hu muçaim ramé, r'ira péaca upáem r'iapéaca ramé, maá haé aitá hu sequéié.
Pe. Afonso Casanovas (2006)
Aikwé paá yepé tetama puranga waá yepé ipawa wasú rimbiwa upé. Kwa paá, wakaraitá retama. Muíri akayú, paá, kurasí ara ramé, kwá uakaraitá aywã ta usú tawatá apekatú rupí. Muíri viaje, tausú rundé, aintá aría waimí uyupuí aitá piripiriaka suikiri waá irũ, ti arã tausaã yumasí tauwatá pukusawa.
Eduardo de Almeida Navarro (2011)
1910 ramé, mairamé aé uriku 23 akaiú, aé uiupiru ana uuatá-uatá Amazônia rupi, upitá mími musapíri akaiú pukusaua. Aé ukunheséri ana siía mira upurungitá uaá nheengatu, asuí aé umunhã nheengarisaua-itá marandua-itá irũmu Barbosa Rodrigues umupinima ana uaá Poranduba Amazonense resé.
Aline da Cruz (2011)
A partir di kui te, penhe nunka mais pesu pekuntai aitekua yane nheenga. Yande kuri, mira ita, yasu yakuntai. Ixe kuri asu akuntai perupi. Ixe kua mira. Ixe asu akuntai perupi. Penhe kuri tiã pesu pekuntai. Pepuderi kuri penheengari yalegrairã yane felisidaderã.
Tembiecharã aranduka Yasú Yapurũgitá Yẽgatú (2014)-gui.
Se mãya uyutima nãnã kupixawa upé. Nãnã purãga yaú arama yawẽtu asuí purãga mĩgaú arama yuiri. Aikué siya nãnã nũgaraita. Purãga usemu mamé iwí yumunaniwa praya irũmu.
Roger Manuel López Yusuino (Nheengatu venesuela​pegua) (2013)
Tukana aé yepé virá purangava asoi orikú bando ipinima sava, ogustari oyengari kuemaite asoi osemo ara ramé osikari arama ombaó vasaí iyá. Tukana yepé virá porangava yambaó arama asoi avasemo aé kaáope asoi garapé rimbiva ropí.

Ehecha avei

Manduꞌapy

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads