Avañe'ẽ

Ñembyamérika ñe'ẽ From Wikipedia, the free encyclopedia

Avañe'ẽ
Remove ads

Avañeꞌẽ ombohéra hikuái umi Guaranikuéra-pe iñeꞌẽ teépe. Guaranikuéra haꞌe peteĩva umi teꞌyikuéra Amérika-gua ñeꞌẽnguéra apytépe hetave iñeꞌẽhárava, oñemohendáva irundy tetãnguéra iñambuévape (Paraguái, Arahentína, Volívia ha Pindoráma). Avei, haꞌeñoite ojehechakuaáva ñeꞌẽ teéramo peteĩ tetã Ñembyamérika-guápe.

Marandumi
Thumb
Aranduka avañeꞌẽme

Tupi ha guarani ñeꞌẽ aty guasu rehegua, oguereko hetáichagua ñeꞌẽnunga, upéicharõ jepe oĩ jekupyty ijapytepekuéra ha heta mbaꞌépe ojojogua koꞌã ñeꞌẽnungakuéra.

Avañeꞌẽ ha karaiñeꞌẽ haꞌe Paraguái retãme ñeꞌẽ tee ary 1992 guive. Jasypateĩ 2006 Mercosur-pe karaiñeꞌẽ ha peroñeꞌẽ ndive.

Remove ads

Ñeꞌẽ ypy

Avañeꞌẽ heꞌise idioma guarani. Péva haꞌehína pe ñeꞌẽ haꞌekuéra oipurúva oñomongeta hag̃ua, ombohasávo ojupe hemiandu, hembikuaa, hembiasa ha hembipota. "Ava" niko heꞌise tekove, yvypóra, tapicha, kuimbaꞌe térã kuña oikóva oñondive, peteĩ avanoꞌõme (sociedad); "ñeꞌẽ" ikatu heꞌise "ñemongeta ahyꞌo pu rupive". Péva haꞌehína pe tembipuru guasu guarani kuéra oipurúva ojokupyty hag̃ua, ojoapytépe. Ñeꞌẽ niko omopeteĩ chupekuéra ha ohechauka avei avakuéra oikoha peteĩ tetãme ha upe tetãme ojepuruha peteĩ ñeꞌẽte, haꞌéva avañeꞌẽ.

Remove ads

Guarani ñeꞌẽte ñemohenda

Opaite ñeꞌẽte oĩva yvy ape ári niko oñemohendakuaa ñeꞌẽkuaaty (lingüística) rupive ha upevarã tekotevẽ ñanemanduꞌa Augusto Schleicher (1821-1867) (rusú poapypasá kôipopá ha peteî - rusú poapypasá poteîpopáha pokôî)rembiapokuéreha, haꞌe oheja avei hapykuere ñeꞌẽkuaaty rembiasápe. Schleicher heꞌíkuri ñeꞌẽte ikatuha oñemohenda mbohapýpe, kóicha:

  • Ñeꞌẽnguéra iñeꞌẽpehẽteĩva (lenguas aislantes o monosilábicas), koꞌãva apytépe oĩ chinañeꞌẽ, iñeꞌẽpehẽteĩteĩva (Fu – Man – Chu).
  • Ñeꞌẽnguéra iñeꞌẽjoapykuaáva (lenguas aglutinantes), tuykiañeꞌẽ guaicha, ombojoajúva ñeꞌẽpehẽtai (afijo) ñeꞌẽrapóre (raíz). Iporã jaꞌe avañeꞌẽ oñemohendaha avei koꞌãva apytépe (n-a-mbo-guata-se-i-eté-pa-kuri).
  • Ñeꞌẽnguéra iñeꞌẽrapoambuéva (lenguas de flexión), umi ñeꞌẽte indoeuropeo-icha. Koꞌãvape, ñeꞌẽ iñambue iñeꞌẽrapópemavoi karaiñeꞌẽme ojehuháicha (camin/o, as, a, amos, áis, an).

Aipórõ guarani ñeꞌẽte ija umi iñeꞌẽjoapykuaáva apytépe, ha upépe ojoavýma karaiñeꞌẽgui oñemohendáva umi iñeꞌẽrapoambuéva apytépe. Ko mbaꞌe iporã ñamyesakã oĩgui heta tapicha – yma ha koꞌága – oñehaꞌãva ohesaꞌỹijo avañeꞌẽ Castellano oñehesaꞌỹijoháicha, ha ivaivéva -oikuaaporãꞌỹre- oipuruséva Guarani ñeꞌẽre Castellano ñeꞌẽtekuaa.

Ñeꞌẽjoapykuaa

Ñeꞌẽjoapykuaa avañeꞌẽme niko ojehu mokõi térã hetave ñeꞌẽ ỹrõ ñeꞌẽpehẽtai – ñepyrũrãme ojoavýva heꞌisévape – ojoaju jave omoheñói hag̃ua peteĩ ñeꞌẽ pyahu, heꞌise pyahúva avei.

Guarani ñeꞌẽtépe ñeꞌẽjoapykuaa oñemohendajey mokõime: Ñeꞌẽjoapyete (composición), ha ñeꞌẽpehẽpurukuaa (polisíntesis).

  • Ñeꞌẽjoapyete

Kóvape umi ojoajúva ñeꞌẽmantevaꞌerã (palabra), tahaꞌehaꞌéva. Techapyrã:

Tero + tero: pirapire (pira + pire)

Tero + teroja moteĩva papýva: jasykõi (jasy + mo-kõi)

Tero + teroja tekomeꞌẽva: kaꞌaguasu (kaꞌa + guasu)

Tero + ñeꞌẽteja: taꞌãngambyry (taꞌãnga + mo-mbyry)

Tero + ñeꞌẽtéva: apykahai (apyka + hai)

Teroja tekomeꞌẽva + teroja tekomeꞌẽva: hovyũ (hovy + h-ũ)

Oĩ avei ñeꞌẽ ojoajuhápe mbohapy téra hetave heꞌiséva, peteĩ ñeꞌẽ añorã. Techapyrã:

Tero + tero + tero: tupãmbaꞌejára (tupã + mbaꞌe + jára)

Tero + 2 teroja tekomeꞌẽva: mbaꞌeveraguasu (mbaꞌe+vera+guasu)

Tero + tero + ñeꞌẽtéva + tero: ñeꞌẽpehẽpurukuaa (ñeꞌẽ+pehẽ+puru+kuaa)

  • Ñeꞌẽpehẽpurukuaa

Kóvape katu umi ojoajúva ñeꞌẽ ha ñeꞌẽpehẽtai. Iporã jaꞌe avañeꞌẽme jaguerekoha hetaiterei ñeꞌẽpehẽtai opaichaguáva (ára, ysaja, kokatu, ñeꞌẽteko ha ambuéva). Techapyrã:

N: ñeꞌẽpehẽtai: ysaja (forma)

O: ñeꞌẽpehẽtai: avaite ha papyguigua (número y persona)

Poro: ñeꞌẽpehẽtai: ñeꞌẽꞌapoha (voz)

Mbo: ñeꞌẽpehẽtai: ñeꞌẽꞌapoha (voz)

Guero: ñeꞌẽpehẽtai: ñeꞌẽꞌapoha (voz)

Guata: ñeꞌẽ ñeꞌẽtéva (verbo)

Se: ñeꞌẽpehẽtai: ñeꞌẽteko (modo)

I: ñeꞌẽpehẽtai: ysaja (forma)

Etereirasa: ñeꞌẽpehẽtai: kokatu (grado)

Pa: ñeꞌẽpehẽtai: ysaja (forma)

Kuri: ñeꞌẽpehẽtai: ára (tiempo), ha

Hikóni: ñeꞌẽpehẽtai: ára (tiempo).

Remove ads

Haiꞌypyhára ha ñeꞌẽtekuaahára

Avañeꞌẽ ojehai ñepyrũ paꞌi frãsiꞌkáno ha hesuitakuéra og̃uahẽ rire Paraguái retãme. Haꞌekuéra oikotevẽkuri guarani ñeꞌẽtére ombohasa hag̃ua Hesukirito jeroviakatu ñande ypykuérape. Upevarã haꞌekuéra oipurúkuri karaiñeꞌẽte tai (letra) ha heta apañuãime (problema) ojejuhúkuri ndikatúigui ohai heta taipu (fonema) avañeꞌẽgua. Techapyrãrõ, karaiñeꞌẽme ndaipóri puꞌae jurugua: "y", puꞌae tĩgua: "ã, ẽ, ĩ, õ, ũ, ỹ" ha puso (ꞌ).

Jepémo upéicha, ary 1591, Fray Luis de Bolaños, franciscano, ohaíkuri kuatiañeꞌẽ peteĩha avañeꞌẽme, ñane retãme. Hembiapokue héra "Catecismo en Guaraní". Upégui, Paꞌi Antonio Ruíz de Montoya, hesuíta, ohaíkuri Guarani ñeꞌẽryru ha ñeꞌẽtekuaa peteĩha, ñane retãme. Upe hembiapokue ypykue héra "Tesoro de la Lengua Guaraní", ohaívaꞌekue ary 1639. Upéi, ary 1640, onohẽkuri "Arte y vocabulario de la Lengua Guaraní". Ipype Ruíz de Montoya ohesaꞌỹijoma Guarani ñeꞌẽpukuaa (fonología), ñeꞌẽysajakua (morfología) ha ñeꞌẽjoajukatu (sintaxis). Avei 1640 ohaíkuri "Catecismo de la Lengua Guaraní".

Upéi, ary 1705, Paꞌi Joseph Serrano, hesuíta, ombohasákuri Guaraníme "De la diferencia entre lo Temporal y lo Eterno". Ary 1721 katu Paꞌi Paulo Restivo, hesuíta, ohaíkuri latín ha avañeꞌẽme “Manuale ad usum Patrum Societatis Jesu”. Ary 1724, Nicolás Japuguaꞌỹ, ñande ypykue i-kristiáno rekova, ohaíkuri “Explicación del catecismo en Lengua Guaraní”. Upe ary upévape Paꞌi Antonio Ruíz de Montoya ha Paꞌi Paulo Restivo ohaíkuri “Arte de la Lengua Guaraní”, oñehesaꞌỹijojeyhápe Guarani ñeꞌẽtekuaa. Ary 1727, Nicolás Japuguaꞌỹ ohaíkuri ambue hembiapo hérava “Sermones y Exemplos en Lengua Guaraní”.

Upe rire, ary 1867, Paso Pukúpe, Ñorairõ Guasu aja, oñemboajékuri Guarani ñeꞌẽte haikatu, ojepuruꞌakue "Kavichuꞌi", "El centinela", "Cacique Lambaré" ha "La Estrella" jehaípe. Tapicha omoañetevaꞌekue haikatu haꞌékuri: Luis Caminos, Carlos Riveros, Andrés Maciel ha Juan Crisóstomo Centurión.

Ary 1920 guive -Moisés Santiago Bertoni ñemotenonde rupive- ombaꞌapókuri Academia Guaraní. Upépe onoꞌõ: Manuel Domínguez, Ignacio A. Pane, Eloy Fariña Núñez, Guillermo Tell Bertoni, Tomás Ozuna ha Narciso R. Colmán. Academia omoambuejepékuri héra. Péicha “Academia Guaraní” rire oñembohérakuri “Academia de Lengua e Instituto de Cultura Ibero-Guaraní”; upéi “Academia de la Cultura Guaraní”, ha ipahápe, ága peve, “Academia de la Lengua y Cultura Guaraní”.

Moisés Santiago Bertoni heta ohesaꞌỹijojepékuri ñane avañeꞌẽ. Hembiapoita apytépe oĩ peteĩ hérava “Influencia de la Lengua Guaraní en Sudamérica y Antillas” (1916), omyesakãháme avañeꞌẽ jehai ha ñeꞌẽpykuaa (semántica). Avei ohaíkuri “La lengua Guaraní como documento histórico” (1920), “La civilización Guaraní” (1922) ha “Ortografía Guaraní” (1927).

Juan Franciso Recalde omoheñóikuri, ary 1923, ambue Guarani rayhuhára ndive avanoꞌõ hérava Cultura Guaraní. Avei, Recalde ohaíkuri “Nuevo método de ortografía Guaraní”, ary 1924. Ipype ohesaꞌỹijókuri: puꞌae tĩgua, puꞌae ahyꞌogua, puꞌae ahyꞌotĩgua, achegety, pundiekuéra, papapy ha ñeꞌẽtéva. Ary 1926, Guillermo Tell Bertoni ohaíkuri “Fonología, prosodia y ortografía de la Lengua Guaraní”. Ipype ohesaꞌỹijókuri avañeꞌẽ purãngatu, ñeꞌẽpukuaa, ysaja mbotove ha España ñeꞌẽ oikéva Guaraníme. Avei ohaíkuri “Diccionario Guajaki – Castellano” (ary 1939) ha “Análisis glotológico de la Lengua Guaraní” (ary 1941).

Ary 1935, Antonio Ortiz Mayans ohaíkuri “Diccionario Castellano-Guaraní”. Haꞌe onohẽkuri avei “Breve diccionario Guaraní-Castellano, Castellano-Guaraní” (1941). Hembiapo pyahuve héra “Lecciones de Guaraní. Ore ñeꞌẽgui otyky hiérete” (1984).

Ary 1939, avanoꞌõ hérava Cultura Guaraní omyasãikuri Guarani ñeꞌẽte achegety oipurútava ojoapytépe ha ombohérava “Ortografía de la Lengua Guaraní adoptada por Cultura Guaraní del Ateneo Paraguayo”. Upe achegety apópe ombaꞌapókuri koꞌã tapicha: Manuel Riquelme, Emiliano Gómez, Adolfo Avalos, Feliciano Morales, José del Pilar Avalos, César Samaniego, Narciso R. Colmán, Juan C. Díaz ha Félix Fernández.

Ary 1944, osẽkuri yvytu pepóre Cipriano Codas rembiapokua hérava “Elementos de ortografía razonada de la Lengua Guaraní”. Avei, ary 1944, Paꞌi Antonio Guasch ohaíkuri “El idioma Guaraní. Gramática”, haꞌevahína Guarani ñeꞌẽtekuaa mokõiha, upéi haꞌevoi omohypyꞌũvéva ha omboherapyahujeýva “El idioma Guaraní. Gramática y antología de prosa y verso”. Upe hembiapópe Guasch ohesaꞌỹijo avañeꞌẽ ñeꞌẽtekuaa (ñeꞌẽpukuaa, ñeꞌẽysajakuaa ha ñeꞌẽjoajukatu). Ary 1948, Guasch ohaíkuri avei “Diccionario Guaraní-Castellano / Castellano-Guaraní” hetaitéma ojepurúva ha upehaguére heta jey oñenohẽjeýva. Ipahápe, ary 1955, Guasch ohaíkuri “Catecismo de la Doctrina Cristiana”.

Avei 1944 guive Reinaldo Julián Decoud Larrosa omboꞌeñepyrũkuri Guarani ñeꞌẽtekuaa haꞌe oipyahãva ha omoherakuã hatãvéva omoheñóivo, ary 1961, Instituto de Lingüística Guaraní del Paraguay, haꞌe oisãmbyhyꞌypyvaꞌekue. Decoud Larrosa rembiapokue upe hekoverosãvéva ha ága meve ojepurúva Guarani ñeꞌẽte ñemboꞌépe.

Ary 1946, Eduardo Saguier ohaíkuri "El idioma Guaraní – Método práctico" ohesaꞌỹijohápe: achegety, puꞌae, pundie, muanduhe, tero, teroja, terarãngue, ñeꞌẽtéva ha papapy. Upéi, ary 1951, onohẽkuri “Martín Fierro en Guarani”. Ary 1950, Anselmo Jover Peralta ohaíkuri “El Guaraní en la Geografía de América”, ha Tomás Osuna ndive onohẽkuri "Diccionario Guaraní-Español y Español-Guaraní".

Upe árype (1950), oikókuri Montevideo, Uruguaý-pe, amandaje guasu oñemboheravaꞌekue Primer Congreso Internacional Guaraní-Tupí. Ñane retã rérape ohókuri upépe: Guillermo Tell Bertoni, Reinaldo Julián Decoud Larrosa, Antonio Guasch, Hérib Campos Cervera, Rogelio Escobar Gómez, Antonio Ortíz Mayans ha Óscar Ferreiro. Upépe oñemboajékuri peteĩ achegety avañeꞌẽme g̃uarã. Upéi, ary 1956, oikókuri Paraguaýpe, ñane retãme, ambue amandaje oñemboheravaꞌekue Segundo Congreso Internacional Guaraní-Tupí.

Ary 1961, Gaspar N. Cabrera ohaíkuri “Guaranỹrõ I. Fundamento de la enseñanza y fonología del Idioma Guaraní”. Upéi, ohaíkuri “Carácter peculiar de la cultura Guaraní” (1965), “Guarañỹrõ II. Escritura y numeración del idioma Guaraní” (1969) ha “Significado de la palabra Guairã” (1972).

Ary 1981, Basílides Brítez Fariña ohaíkuri “Curso de idioma Guaraní. Sistema grafía tradicional”, ohesaꞌỹijóhape haꞌe oikũmbyháicha avañeꞌẽ ñeꞌetekuaa (ñeꞌẽpukuaa, ñeꞌẽysajakuaa ha ñeꞌẽjoajukatu). Upéi, ary 1983, Natalia Krivoshein de Canese onohẽkuri “Gramática de la Lengua Guaraní” ombopyahujeýva upe rire (2001) Feliciano Acosta ndive. Iporã ñanemanduꞌa avei, ary 1990, Natalia de Canese ha Feliciano Acosta onohẽhague “Ñeꞌẽryru. Diccionario Guaraní-Español”. Haꞌekuéra omoinge kóva ryepýpe heta ñeꞌẽ pyahu mitã oipurúva mboꞌehaópe.

Ary 1992, Félix de Guarania onohẽkuri hembiapokue hérava "Curso práctico de Idioma Guaraní". Uperire, ary 1998, ohaíkuri "Gran diccionario Katygára". Ha upe mboyve onohẽjepékuri ambue ñeꞌẽryru hérava "Diccionario Ñeꞌẽ Aty Mirĩ".

Ary 1993, José Valentín Ayala oikuatiákuri hembiapo hérava "Gramática Guaraní", upéi ombopyahujeýva ha ombohérava “Nueva Gramática Guaraní” (2000).

Ary 1996, Miguel Verón ha Ángel Arce onohẽkuri ñeꞌẽryru hérava "Diccionario usual de la Lengua Guaraní". Ary 1997, Celso Avalos Ocampos onohẽkuri hembiapokue hérava "Diccionario etimológico Guaraní – Castellano. Guarani ñeꞌẽngatu".

Lino Trinidad Sanabria ohaíkuri “Polisíntesis Guaraní. Contribución para el conocimiento tipológico de esta lengua amerindia”, ary 1998, ha ipype ohesaꞌỹijo Guarani ñeꞌẽte ñemohenda. Ko tembiapópe ohechauka avañeꞌẽ ñeꞌẽpehẽpurukuaa. Upéi, koꞌága, ary 2002, onohẽ hembiapo tuichavéva, hérava “Avañeꞌẽ. Gran diccionario Guaraní”.

Ary 1999, David A. Galeano Olivera ohaíkuri “Diferencias gramaticales entre el Guaraní y el castellano: estudio contrastivo y su incidencia en la educación” ohechaukahápe –ñeꞌẽtekuaa ñembojáva rupive- moõpa ojoavy hikuái Guarani ha castellano. Upe árype (1999) avei Feliciano Acosta onohẽkuri hembiapo hérava “Guarani ñeꞌẽpyahu, juehegua ha jueheguaꞌỹ”. Avei, ary 1999, Ida Genes ohaíkuri ñeꞌẽnguryru hérava “Ñeꞌẽroky. Ñeꞌẽryru Guarani”.

Ary 2000, Domingo Adolfo Aguiler oikuatiákuri hembiapokue hérava “Diccionario koygua. Sinónimos informales en Guaraní”. Upe tembiapópe haꞌe ohechauka mbaꞌéichapa heta ñeꞌẽ ha ñeꞌẽjoaju jaipuru Guaraníme ñeꞌẽ jueheguarõ.

Ary 2002, Ramón Silva onohẽ hembiapokatu hérava “Primer diccionario neológico Guaraní”, omohysyihápe heta ñeꞌẽ pyahu ojepurúva avañeꞌẽ ñemboꞌépe ha ambue henda rupi.

Ary 2002, David Galeano Olivera onohẽ iñaranduka hypyꞌũvéva hérava "Guarani Ñeꞌẽkuaaty – Lingüística (en) Guaraní", oguerekóva opaichagua marandu Guarani reko ha avañeꞌẽ rehegua. Ko aranduka ojehaipaite avañeꞌẽme. Ipype jajuhukuaa: ñeꞌẽpukuaa, ñeꞌẽysajakuaa, ñeꞌẽjoajukatu; ha upéicha avei, Guarani ñeꞌẽte ñemohenda ñeꞌẽteita apytépe.

Apeve Guarani haiꞌypyhára ha ñeꞌẽtekuaahára rysýi, jepémo haꞌekuéra oñanduka hikuái hemiandu ha hembikuaa karaiñeꞌẽtépe térã ombojoparahápe Guarani ha España ñeꞌẽte.

Mboꞌehára ha aranduka ñeꞌẽtekuaaguigua

Heta mboꞌehára katupyry oikuaauka -ñane retã ha ambue tetã rupive- Guarani ñeꞌẽtekuaa, ohaíva hikuái tekomboꞌerã. Umíva hína aranduka (texto) apohára.

Jaꞌekuaa avei Ministerio de Educación, ary 1994 guive, aranduka ñeꞌẽkõime, mitã ha mitãrusu oipuruvaꞌerã iñemoarandúpe. Avei, iporã ñanemanduꞌa mayma mboꞌerã (asignatura) oñemboꞌevaꞌerãha mokõive ñeꞌẽme.

Ipahápe, tekotevẽ ñamombaꞌeguasu Ida Genes, María Elvira Martínez de Campos ha María Eva Mansfeld de Agüero rembiapokue, Ministerio de Educación ryepy guive omyasãiva Guarani ñeꞌẽte Tekomboꞌe Myatyrõme (reforma educativa). Jepémo upéi mbohapyve rendaguépe oñemohenda mboꞌehára hekokatuꞌỹva oñehaꞌãvaꞌekue oityjey yvýre tembiapo guasuete avañeꞌẽ rayhupápe ojejapóva.

Remove ads

Ehecha avei

Manduꞌapy

Joaju

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads