Šamot
From Wikipedia, the free encyclopedia
Šamot (franc. chamotte) je proizvod s velikim udjelom silicijeva (kremen ili kvarc) i aluminijeva oksida (korund), postojan na visokim temperaturama. Šamotno se brašno dobiva paljenjem i finim mljevenjem kaolina ili vatrootporne gline, a šamotna opeka paljenjem masne gline kojoj je dodana već jednom paljena samljevena glina i kremeni pijesak, pa može izdržati temperature do 1 600 °C. Šamotni je mort smjesa šamotnoga brašna, praha nepečene gline i vode. Šamot se koristi za izvedbu ložišta, peći, kamina i tako dalje.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/8/8f/Vatrostalnost.pdf/page1-640px-Vatrostalnost.pdf.jpg)
Šamot se najviše upotrebljava u tehnici, jer se dobiva iz lako dostupnih mineralnih nalazišta i da se odlikuje slabo kiselim ili slabo bazičnim svojstvima. Kemijski sastav šamotnih opeka je od 50 do 60% SiO2, od 23 do 34% Al2O3 i od 6 do 27% ostalih sastojaka koji imaju manje ili više Fe2O3, CaO, MgO, K2O, Na2O i TiO2. Izrađuju se od manje ili više čistog kaolina (Al2O3 x 2 SiO2 x 2 H2O) i pečene gline.Ove opeke nisu namijenjene da nose veliko opterećenje, već samo za oblaganje visokotemperaturskih ložišta. Mort za ozidavanje pravi se od samljevene vatrostalne gline i vode.[2]