Aristarh sa Samosa
From Wikipedia, the free encyclopedia
Aristarh sa Samosa (starogrčki Ἀρίσταρχος, latinski Aristarchus); 310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) grčki astronom i matematičar, rođen na otoku Samosu. Bio je prvi čovjek koji je zastupao heliocentrični sustav Sunčevog sustava, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce.
Aristarh sa Samosa | |
Aristarh sa Samosa, skulptura u Solunu (Grčka). | |
Rođenje | oko 310. pr. Kr. otok Samos, Grčka |
---|---|
Smrt | oko 230. pr. Kr. Sirakuza, Sicilija, Italija |
Prebivalište | Stara Grčka |
Polje | Astronomija matematika |
Akademski mentor | Filolaj iz Krotona |
Poznat po | Heliocentrični sustav, Prvi shvatio da je Sunce veće od Mjeseca, Prvi odredio udaljenost Sunca i Mjeseca od Zemlje |
Portal o životopisima |
U pogledu na to bio je pod utjecajem pitagorejca Filolaja iz Krotona, ali je, nasuprot njemu, "središnju vatru" poistovjetio sa Suncem. Međutim astronomske su mu ideje odbačene u korist geocentričnih teorija Aristotela i Ptolomeja, sve dok ih skoro 1800 godina kasnije nije uspješno oživio Nikola Kopernik, a razradili i proširili Johannes Kepler i Isaac Newton.
Kada promatramo Sunce ono izgleda poput kugle kutnog promjera oko 0.5°. Kada bismo nogometnu loptu postavili na udaljenost od 50 metara, ona bi točno pokrivala Sunčevu ploču, pa možda stoga i nije čudno da su prva razmišljanja o Suncu vjerojatno vodila zaključku da se radi o običnoj vatrenoj lopti, prilično male veličine. Aristarh je najvjerojatnije bio prvi čovjek koji je shvatio da je Sunce u stvarnosti mnogo veće.[1] Na temelju opažanja procijenio je relativne udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te omjere njihova obujma ili volumena. Sunce je našao većim od Zemlje, a Mjesec manjim. Izostanak paralakse i nepromjenjivi je raspored zvijezda tumačio njihovom velikom udaljenošću.[2]